Izgleda nevjerojatno da su Egipani izgradili metropolu tako veli anstvene arhitekture kao što je piramida, u pustinjskom podru ju naizgled negostoljubivom prema životu i nesposobnom za pružanje prikladnog okoliša razvoju jedne civilizacije. To izvanredno postignue poslužilo je egiptologu Kurtu Mendelsohnu kao potvrda njegove teorije o tome da se gradnja piramida razvila kao vrsta civilne službe, u nastojanju da se sprije i nezaposlenost i povea blagostanje u Egiptu. Mendelsohn pretpostavlja da je administracija u drevnom Egiptu, vjerujui u potrebu stvaranja više državno orijentiranog naroda, prisilila religiju i obredne tradicije utjelovljene u filozofiji piramide da ustupe vodee mjesto njihovim društveno-ekonomskim planovima. Takvo moderno vienje drevne i visokorazvijene civilizacije u najboljem je slu aju postavka koja se može primijeniti na piramide iz mnogo kasnijeg razdoblja propadanja Egipta. Društveno-ekonomska teorija povijesti, ovjekovih nastojanja i djelovanja, teško je održiva ak i kada se primijeni na moderno doba, a kamoli tek na civilizacije nadahnute