Prikazi cijelu temu
14.11.2013 11:19
14.11.2013 11:19
Predmet:BiH građani skoro nikada ne doručkuju
Pretilost (debljina) je javno zdravstveni problem, koji "kuca na vrata" i u BiH, gdje su građani pretili, a manje-više nikada ne doručkuju, što je katastrofalno - rekla je u razgovoru za Agenciju Fena Lejla Hatibović, rukovoditeljica Radne jedinice za zaštitu i unapređenje životne sredine i subspecijalista za ishranu i poremećaj ishrane u Zavodu za javno zdravstvo KS-a.
Ono u čemu građani BiH griješe u ishrani što dovodi do pretjerane gojaznosti jeste „što puno sjede, odnosno nemaju fizičke aktivnosti“.
- Stilovi života kod većine građana su neuredni. Moderno doba donijelo je drugačiji način života, da smo stalno u autima, ne provodimo vrijeme na planinama, ne vodimo djecu u šetnju svaki dan…To što danas trčimo za novcem da bismo preživjeli upravo narušava zdrav stil života- rekla je Hatibović.
U smislu zakonske regulative smatra da bi se ministarstva na svim nivoima trebala pozabaviti time da se promijene zakoni i pravilnici da se nakon završenog Medicinskog fakulteta unaprijedi specijalizacija za ishranu i poremećaj ishrane to jest nutricionizam.
- Nažalost, u BiH građani su malo edukovani šta je to pravilna i uravnotežena ishrana, a također problem predstavlja nedostatak stručnjaka nutricionista. Treba stvoriti uslove za prekvalifikaciju za nutricioniste - kaže Hatibović.
U sprječavanju gojaznosti ne preporučuje dijete, već „pravilnu i uravnoteženu ishranu uz dovoljne količine ugljikohidrata, masti i bjelančevina“.
- Dijete postoje za određena oboljenja gdje se moraju pojedine namirnice izbaciti iz ishrane. Jedino uz pravilnu i uravnoteženu ishranu možemo prevenirati pretilost. To znači da treba odrediti dnevne energetske potrebe i plus fizička aktivnost - istakla je Hatibović.
Pri tome mora se voditi računa da je i voće i povrće zastupljeno u ishrani, odnosno dovoljne količine mesa, ribe, jaja i mlijeka, dodajući da je zdrav doručak (crni hljeb, mlijeko, puter, ajvar, razni džemovi) najvažniji obrok tokom dana.
S obzirom na to da ishranu prilagođavamo i godišnjem dobu, Hatibović za zimu predlaže da se jede kupus, jabuke, repice, brokule.
- Treba izbjegavati čips, kolače, cola-colu i mesne proizvode s puno konzervansa. Treba uzimati prirodnu hranu, što više voća i povrća, svježe meso, ribu, jaja i mlijeko - kazala je Hatibović.
Navodeći da djeca moraju imati tri glavna obroka i dva međuobroka kaže da je obavezno da za užinu u školama imaju voće ili voćni jogurt.
U razgovoru za Fenu Lejla Hatibović, rukovoditeljica Radne jedinice za zaštitu i unapređenje životne sredine i subspecijalista za ishranu i poremećaj ishrane u Zavodu za javno zdravstvo KS-a, naglasila je da treba voditi računa o higijenskoj ispravnosti namirnica te da se voće i povrće dobro opere higijenski ispravnom vodom.
(FENA)
Pretilost (debljina) je javno zdravstveni problem, koji "kuca na vrata" i u BiH, gdje su građani pretili, a manje-više nikada ne doručkuju, što je katastrofalno - rekla je u razgovoru za Agenciju Fena Lejla Hatibović, rukovoditeljica Radne jedinice za zaštitu i unapređenje životne sredine i subspecijalista za ishranu i poremećaj ishrane u Zavodu za javno zdravstvo KS-a.
Ono u čemu građani BiH griješe u ishrani što dovodi do pretjerane gojaznosti jeste „što puno sjede, odnosno nemaju fizičke aktivnosti“.
- Stilovi života kod većine građana su neuredni. Moderno doba donijelo je drugačiji način života, da smo stalno u autima, ne provodimo vrijeme na planinama, ne vodimo djecu u šetnju svaki dan…To što danas trčimo za novcem da bismo preživjeli upravo narušava zdrav stil života- rekla je Hatibović.
U smislu zakonske regulative smatra da bi se ministarstva na svim nivoima trebala pozabaviti time da se promijene zakoni i pravilnici da se nakon završenog Medicinskog fakulteta unaprijedi specijalizacija za ishranu i poremećaj ishrane to jest nutricionizam.
- Nažalost, u BiH građani su malo edukovani šta je to pravilna i uravnotežena ishrana, a također problem predstavlja nedostatak stručnjaka nutricionista. Treba stvoriti uslove za prekvalifikaciju za nutricioniste - kaže Hatibović.
U sprječavanju gojaznosti ne preporučuje dijete, već „pravilnu i uravnoteženu ishranu uz dovoljne količine ugljikohidrata, masti i bjelančevina“.
- Dijete postoje za određena oboljenja gdje se moraju pojedine namirnice izbaciti iz ishrane. Jedino uz pravilnu i uravnoteženu ishranu možemo prevenirati pretilost. To znači da treba odrediti dnevne energetske potrebe i plus fizička aktivnost - istakla je Hatibović.
Pri tome mora se voditi računa da je i voće i povrće zastupljeno u ishrani, odnosno dovoljne količine mesa, ribe, jaja i mlijeka, dodajući da je zdrav doručak (crni hljeb, mlijeko, puter, ajvar, razni džemovi) najvažniji obrok tokom dana.
S obzirom na to da ishranu prilagođavamo i godišnjem dobu, Hatibović za zimu predlaže da se jede kupus, jabuke, repice, brokule.
- Treba izbjegavati čips, kolače, cola-colu i mesne proizvode s puno konzervansa. Treba uzimati prirodnu hranu, što više voća i povrća, svježe meso, ribu, jaja i mlijeko - kazala je Hatibović.
Navodeći da djeca moraju imati tri glavna obroka i dva međuobroka kaže da je obavezno da za užinu u školama imaju voće ili voćni jogurt.
U razgovoru za Fenu Lejla Hatibović, rukovoditeljica Radne jedinice za zaštitu i unapređenje životne sredine i subspecijalista za ishranu i poremećaj ishrane u Zavodu za javno zdravstvo KS-a, naglasila je da treba voditi računa o higijenskoj ispravnosti namirnica te da se voće i povrće dobro opere higijenski ispravnom vodom.
(FENA)
Podrška samo putem foruma, jer samo tako i ostali imaju koristi od toga.