Prikazi cijelu temu
12.11.2010 21:12
12.11.2010 21:12
Predmet:Re: Računalni virusi
Povijest virusa
Šezdesetih i sedamdesetih godina, još u vrijeme velikih mainframe računala, postojao je fenomen zvan zec (rabbit). Zec je najčešće nastajao slučajem ili greškom kada je “pomahnitali” kompjuterski program počeo sam sebe kopirati po sistemu, izazivajući usporenje ili pad sistema. No nisu svi “zečevi” nastali slučajno. Prvi pravi predak današnjih virusa – Prevading animal (prožimajuća zvijer) bio je program sposoban da se nadodaje na druge kompjuterske programe na UNIVAC 1108 kompjuterskom sistemu. Prvi potvrđen nalaz kompjuterskog virusa daleke 1981. godine bio je Elk Cloner – virus koji je inficirao BOOT sektor disketa za legendarni Apple II kompjuter. U studenom 1983. Len Adleman prvi put u povijesti upotrijebio riječ “virus” opisujući samokopirajući kod. Prijelomna je i 1986. godina kada se pojavljuje kopjuterski virus Brain (mozak). Ovaj virus, sposoban inficirati BOOT sektore 360 KB disketa IBM PC kompjutera brzo je osvojio svijet. Na svu sreću, virus nije bio destruktivan, nego je u sebi samo nosio podatke o autorima. Nakon toga stvari kreću brže. Pojavljuje se kompjuterski virus Jerusalem (1988.) koji je brisao sve pokrenute programe, te prvi pravi destruktivac virus Datacrime (1989.) koji je bio sposoban izvršiti low-level format nulte staze na disku. 1989. aktivirana je tvornica virusa u Bugarskoj. Izvjesna osoba (ili skupina) koja sebe naziva Dark Avenger (Crni osvetnik) do danas je napisala najmanje 50-tak virusa uključujući neke od najpoznatijih kao što su New Zeland i Michelangelo.
Prvi virusi su ozbiljno zarazili računala u našoj zemlji krajem 1988. godine. Pojavili su se, doduše, već nešto ranije na računalima Atari i Mac, ali je fenomen uglavnom ostao u granicama kompjuterskih igara omladine. Prvi ozbiljni udarac je profesionalna upotreba računala doživjela kroz napad virusa na računala IBM PC, PS/2 i kompatibilne. To se dogodilo u listopadu 1988. na zagrebačkom Interbirou. Zanimljivo je da smo u Hrvatskoj najprije dobili virus koji je nastao među posljednjima. No, veoma brzo su uslijedili i drugi, stariji, i nakon godinu dana može se reći da je Hrvatska razmjerno intezivno bila zaražena sa više vrsta virusa, prije svega za računala tipa IBM PC.
Statistika navodi za 1988. godinu čak i za SAD, gdje postoji relativno visoka informatička kultura, porazne brojke: u prva dva mjeseca te godine bilo je prijavljeno 3 000 zaraza, a u posljednja dva mjeseca preko 30 000. Virus Internet je za svega nekoliko sati zarazio 6 200 računala (listopad '88.). Cijele 1988. godine bilo je prijavljeno preko 90 000 zaraza samo na osobnim računalima. Istina je još gora, budući da mnogi zaraženi zarazu ne prijavljuju. Zaraza prijavljenih donosi slabu reputaciju u svakom pogledu. Mnogi korisnici pokušavaju da u što većoj tišini eliminiraju viruse, pa makar i robusnim postupcima (formatiranjem diskova), samo da ne dođu na loš glas. Iz istog razloga oni ne iniciraju istrage odakle su virus dobili, što virusu samo olakšava nesmetano dalje širenje.
Povijest virusa
Šezdesetih i sedamdesetih godina, još u vrijeme velikih mainframe računala, postojao je fenomen zvan zec (rabbit). Zec je najčešće nastajao slučajem ili greškom kada je “pomahnitali” kompjuterski program počeo sam sebe kopirati po sistemu, izazivajući usporenje ili pad sistema. No nisu svi “zečevi” nastali slučajno. Prvi pravi predak današnjih virusa – Prevading animal (prožimajuća zvijer) bio je program sposoban da se nadodaje na druge kompjuterske programe na UNIVAC 1108 kompjuterskom sistemu. Prvi potvrđen nalaz kompjuterskog virusa daleke 1981. godine bio je Elk Cloner – virus koji je inficirao BOOT sektor disketa za legendarni Apple II kompjuter. U studenom 1983. Len Adleman prvi put u povijesti upotrijebio riječ “virus” opisujući samokopirajući kod. Prijelomna je i 1986. godina kada se pojavljuje kopjuterski virus Brain (mozak). Ovaj virus, sposoban inficirati BOOT sektore 360 KB disketa IBM PC kompjutera brzo je osvojio svijet. Na svu sreću, virus nije bio destruktivan, nego je u sebi samo nosio podatke o autorima. Nakon toga stvari kreću brže. Pojavljuje se kompjuterski virus Jerusalem (1988.) koji je brisao sve pokrenute programe, te prvi pravi destruktivac virus Datacrime (1989.) koji je bio sposoban izvršiti low-level format nulte staze na disku. 1989. aktivirana je tvornica virusa u Bugarskoj. Izvjesna osoba (ili skupina) koja sebe naziva Dark Avenger (Crni osvetnik) do danas je napisala najmanje 50-tak virusa uključujući neke od najpoznatijih kao što su New Zeland i Michelangelo.
Prvi virusi su ozbiljno zarazili računala u našoj zemlji krajem 1988. godine. Pojavili su se, doduše, već nešto ranije na računalima Atari i Mac, ali je fenomen uglavnom ostao u granicama kompjuterskih igara omladine. Prvi ozbiljni udarac je profesionalna upotreba računala doživjela kroz napad virusa na računala IBM PC, PS/2 i kompatibilne. To se dogodilo u listopadu 1988. na zagrebačkom Interbirou. Zanimljivo je da smo u Hrvatskoj najprije dobili virus koji je nastao među posljednjima. No, veoma brzo su uslijedili i drugi, stariji, i nakon godinu dana može se reći da je Hrvatska razmjerno intezivno bila zaražena sa više vrsta virusa, prije svega za računala tipa IBM PC.
Statistika navodi za 1988. godinu čak i za SAD, gdje postoji relativno visoka informatička kultura, porazne brojke: u prva dva mjeseca te godine bilo je prijavljeno 3 000 zaraza, a u posljednja dva mjeseca preko 30 000. Virus Internet je za svega nekoliko sati zarazio 6 200 računala (listopad '88.). Cijele 1988. godine bilo je prijavljeno preko 90 000 zaraza samo na osobnim računalima. Istina je još gora, budući da mnogi zaraženi zarazu ne prijavljuju. Zaraza prijavljenih donosi slabu reputaciju u svakom pogledu. Mnogi korisnici pokušavaju da u što većoj tišini eliminiraju viruse, pa makar i robusnim postupcima (formatiranjem diskova), samo da ne dođu na loš glas. Iz istog razloga oni ne iniciraju istrage odakle su virus dobili, što virusu samo olakšava nesmetano dalje širenje.
Podrska samo putem foruma, jer samo tako i ostali imaju koristi od toga.