Prikazi cijelu temu
12.04.2011 11:51
12.04.2011 11:51
Predmet:Re: Hijerarhijski Model Podataka
Memoriranje i pronalaženje slogova u hijerarhijskom modelu podataka polazi od osnovnog sloga (root) i kreće se prema dolje, dok se ne pronađe traženi slog. Na slici su prikazani različiti tipovi slogova koje ćemo razlikovati prema početnim slovima S (Student), P (Predavanje) i Pr (Profesor). Česta operacija s podacima u hijerarhijskom modelu podataka je pretraživanje međusobno povezanih slogova, pri čemu on zadržava jednostavnost memoriranja i pronalaženja podataka. To je njegova temeljna prednost. Primjer pronalaženja podataka je upit: Koji studenti slušaju predavanje o reviziji. Takav se upit može zadovoljiti ponavljajući sljedeći niz koraka:
Pristupiti stablu čiji je korijen Student
1. Pronaći sljedećeg studenta
2. Pronaći među njegovim slogovima slog dijete Predavanje s naslovom Revizija
3. Ako se pronađe takvo predavanje onda prikazati studenta
4. Vratiti se na korak 2.
Niz problema ostaje neriješeno. Svi odnosi između slogova su tipa 1 : M (jedan roditelj se preslikava na više slogova dijete). Odnos M : N ne može se izravno prikazati u hijerarhijskom modelu (to je odnos kada više roditelj slogova ima više slogova dijete, i svaki dijete slog ima više slogova roditelj). Taj se problem može riješiti uporabom više hijerarhija tako što se preslikavanje "više prema više" razlaže na dva preslikavanja tipa 1 : M (jedan prema više).
Drugi je problem brisanje svih slogova dijete kada se obriše slog roditelj. Modificiranje hiierarhijske baze podataka je složeno i traži iskusne programere koji poznaju sve fizičke veze koje postoje između slogova. U hijerarhijskom modelu pojavljuje se i značajan stupanj redundancija podataka.
Danas su hijerarhijske baze rijetke ili bolje rečeno stvar prošlosti, ali je ostala njihova glavna prednost u brzini pohranjivanja i pronalaženja podataka. Ta prednost slijedi iz činjenice da su putevi pristupa svakom slogu unaprijed poznati i određeni.
Memoriranje i pronalaženje slogova u hijerarhijskom modelu podataka polazi od osnovnog sloga (root) i kreće se prema dolje, dok se ne pronađe traženi slog. Na slici su prikazani različiti tipovi slogova koje ćemo razlikovati prema početnim slovima S (Student), P (Predavanje) i Pr (Profesor). Česta operacija s podacima u hijerarhijskom modelu podataka je pretraživanje međusobno povezanih slogova, pri čemu on zadržava jednostavnost memoriranja i pronalaženja podataka. To je njegova temeljna prednost. Primjer pronalaženja podataka je upit: Koji studenti slušaju predavanje o reviziji. Takav se upit može zadovoljiti ponavljajući sljedeći niz koraka:
Pristupiti stablu čiji je korijen Student
1. Pronaći sljedećeg studenta
2. Pronaći među njegovim slogovima slog dijete Predavanje s naslovom Revizija
3. Ako se pronađe takvo predavanje onda prikazati studenta
4. Vratiti se na korak 2.
Niz problema ostaje neriješeno. Svi odnosi između slogova su tipa 1 : M (jedan roditelj se preslikava na više slogova dijete). Odnos M : N ne može se izravno prikazati u hijerarhijskom modelu (to je odnos kada više roditelj slogova ima više slogova dijete, i svaki dijete slog ima više slogova roditelj). Taj se problem može riješiti uporabom više hijerarhija tako što se preslikavanje "više prema više" razlaže na dva preslikavanja tipa 1 : M (jedan prema više).
Drugi je problem brisanje svih slogova dijete kada se obriše slog roditelj. Modificiranje hiierarhijske baze podataka je složeno i traži iskusne programere koji poznaju sve fizičke veze koje postoje između slogova. U hijerarhijskom modelu pojavljuje se i značajan stupanj redundancija podataka.
Danas su hijerarhijske baze rijetke ili bolje rečeno stvar prošlosti, ali je ostala njihova glavna prednost u brzini pohranjivanja i pronalaženja podataka. Ta prednost slijedi iz činjenice da su putevi pristupa svakom slogu unaprijed poznati i određeni.
Podrška samo putem foruma, jer samo tako i ostali imaju koristi od toga.