Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Roboti

---

Rijec robot se proširila svijetom od ceškog pisca Karela Capeka i njegove predstave "R.U.R" ("Rozumovi univerzální roboti") gdje ju je on prvi upotrijebio stvorivši je od rijeci robota – rad, robotnik - radnik.
Doduše knjige i enciklopedije pišu da je vec 450. godine p.n.e. grcki matematicar Archytas Tarentumski uz brojne druge izume predstavio nekakvu mehanicku pticu koja se micala pokretana parom. Teško da je ta mehanicka naprava bila više od zanimljive igracke i eksponata. Nije Archytas bio jedini.
Definicija robota ima mnogo.
Evo ih samo nekoliko:
ISO 8737 definira robota kao automatski kontroliranog, reprogamabilnog, višenamjenskog manipulatora, koji se može programirati u 3 ili više osi, statican ili mobilan
u automatskim proizvodnim procesima.
Cambridge online dictionary kaže da je robot stroj za automatizirano obavljanje poslova, kontroliran racunalom.
Joseph Engelberger, pionir industrijske robotike: “Ne mogu definirati robota, ali ga znam prepoznati kad ga vidim.”

---

Predmet:Re: Roboti

---

Roboti prema svojim definicijama imaju opise i definicije tehnicke prirode, uglavnom neljudske, za
sada ih nitko ne tretira kao išta uzvišenije od obicne mehanicke naprave, stroja, automata. Kad bismo robote htjeli svrstati u nekakve grupe to bi svakako bili industrijski, radni roboti, i kucni ili
roboti za zabavu.

O industrijskim robotima ne bih raspredao jer je svaka automatizirana traka za punjenje piva u nekom
smislu robot prema ISO ili Cambridgeovoj definiciji. Od njih ne možete ocekivati ništa manje do predinfarktnog stanja kad bi vas netko na iznenadenje postavio u japansku tvornicu automobila, sekcija 4, odjel domaceg tržišta, zavarivanje karoserija. Ono što bi moglo biti scary, onima kojima je Google scary, su oni drugi, domaci, pitomi, kucni pa cak i humanoidni roboti, koji bi trebali živjeti s nama i ponašati se kao nama ravni. Iz prica i filmova znanstvene fantastike, robote
uglavnom poznajemo kao razbijace, ubojice, mucitelje, osvajace, shizofrenicnu elektroniku i slicno. Tako ih uglavnom i doživljavamo i vjerojatno ni s jednim od njih ne bismo htjeli dijeliti svoj stan.

---

Predmet:Samosvjesni Strojevi

---

Može li se razviti samosvijest kod strojeva?

Može. Zašto? Pa, danas nam znanost sve više pokazuje da duša kao nositeljica samosvijesti nije nešto
nezavisno od tijela vec je nositelj samosvijesti tijelo, a da duša zapravo ne postoji. Samosvijest se razvija iz složenih procesa koji se odvijaju u ljudskome mozgu i živcanom sustavu. Kada bi stvorili stroj koji ima identicne procese kao i covjek, samo što strojni mozak i živcani sustav nije organski (inace bi stvorili Frankensteinovo cudovište), takav stroj bi imao samosvijest. Bitno je da se u stroju odvija proces koji dovodi do stvaranja samosvijesti, a ne da lutamo po astralu s mrežom za leptire i hvatamo dušu koju cemo kasnije instalirati u neki stroj. Samosvjesni stroj ne bi trebao sliciti na covjeka, vec bi mogao izgledati poput HAL-a 9000 koji je postao samosvjestan buduci da je upravljao neorganskim živcanim sustavom svemirskog broda "Otkrice" ("Odiseja 2001. u svemiru"). "Otkrice" je bilo živo bice, a HAL 9000 je bio njegova samosvijest. Medutim, kao u Terminatoru i u "Dini" i u Bladeruneru, tako se i u "Odiseji" samosvjesni stroj pobunio protiv ljudi i poceo ih ubijati. Time dolazimo do drugog pitanja: trebamo li se plašiti samosvjesnih strojeva?

Trebamo li se plašiti samosvjesnih strojeva?
Svi gore navedeni filmski i književni primjeri nas upucuju da se trebamo plašiti samosvjesnih strojeva, iz razloga što stroj ima sposobnost brže i tocnije obrade informacija, zbog cega je mnogo pametniji od najpametnijeg covjeka. Buduci da su ljudi uvijek pamet ulagali u službu ratnih strategija, stvaranja što ubojitijih oružja, pokoravanja drugih rasa i životinja, automatski pretpostavljamo da ce i samosvjesni strojevi svoju pamet iskoristiti na takav nacin. Na kraju krajeva, ipak smo stvorili strojeve na svoju sliku i priliku. No, je li taj strah od samosvjesnih strojeva zapravo posljedica antropocentrizma?
Možda samosvjesni strojevi uopce ne bi bili tako ratnicki raspoloženi, nego bi im, upravo zato što su jako pametni, tolerancija i poštivanje svacije slobode, a ne nanošen****li izgledali samorazumljivi? Najvjerojatnije da, jer ako smatramo da su Huni ili Goti bili krvolocni zato što su bili glupi i primitivni, trebamo prihvatiti da s razvojem pameti kod ljudi razvija i moral. Mnogi se nece složiti i reci ce: "Aaaa, vidi dvadeseto stoljece, bilo je krcato ratovima!", ali u usporedbi s prijašnjim stoljecima, kada su ratovi trajali i po 100 godina, dvadeseto stoljece se može nazvati miroljubivim (vec cujem odredene citatelje kako me proklinju).
Dakle, odgovor na drugo pitanje jest da se ne trebamo plašiti samosvjesnih strojeva, vec naprotiv težiti njihovom razvoju pa cak i ljude poboljšavati strojnim umetcima, što nas pak dovodi do treceg pitanja: je li zamjena ljudi strojevima evolucija ili nestanak ljudskog roda?

---

Predmet:Samosvjesni Strojevi

---

Je li zamjena ljudi sa strojevima evolucija ljudskog roda ili nestanak ljudskog roda?
U prilog evoluciji išla bi cinjenica da bi kibernetskim umetcima mogli izlijeciti neke mentalne bolesti. Primjerice, u Kaliforniji su znanstvenici razvili mikrocip koji preuzima ulogu oštecenog hipokampusa, dijela mozga koji je odgovoran za memoriju i prikupljanje novih iskustava. Hipokampus najcešce stradava kod osoba koje dožive prometnu nesrecu, moždani udar, pate od epilepsije i taj cip, odnosno kibernetski umetak, ih lijeci od bolesti. Medutim, kako je hipokampus odgovoran za prikupljanje iskustva, moguce je utjecati na sjecanja osobe. Ugradnjom cipa moguce je osobi ugraditi lažna sjecanja, poput žene androida u filmu Bladeruner, koja je smatrala da ima dvadeset godina i da je necakinja šefa korporacije, a zapravo je nastala par mjeseci ranije u nekom laboratoriju. Takva situacija ide u prilog onima koji tvrde da bi zamjena ljudi strojevima, bolje reci zamjena ljudskih organa strojevima, dovela do nestanka ljudskog roda. Mocni ljudi bi razvijali androide kojima bi ugradivali sjecanja ovisno o poslu za koji su im potrebni. Takvi androidi bi bili ekonomicniji (jeftiniji) nego ljudi, buduci da bi imali sjecanje, znanje i iskustvo stogodišnjeg mudraca u tijelu dvadesetogodišnjaka, a da žive samo par dana ili mjeseci koliko im je potrebno da obave posao. Ipak, cini mi se da je zloupotreba nekog tehnickog dostignuca manja nego njena korisna upotreba. Vjerojatno ce u buducnosti doci do pojave androida robova s umjetnim sjecanjima, medutim, više ce se ta tehnicka dostignuca koristiti za lijecenje ljudi i njihovo poboljšanje.

---

Predmet:Re: Roboti

---

Čovjek se plaši nepoznatog. A ono što je najveća nepoznanica je budučnost ljudskog roda.
Osječamo se ugroženo ako izgubimo u nečem važnost, ako postanemo zamjenjivi.

---

Predmet:Re: Roboti

---

Hehe nemoramo se bojati robota jer i sami smo postali roboti.

---

Predmet:Čini li nas tehnologija ljudskim ili ne?

---

Velike se rasprave vode u svijetu što tehnologija i sve ono što ona donosi ili će tek donijeti znači za čovječanstvo. Stvari se vrte uvijek oko istih pitanja, od onoga u naslovu ovog okvira, preko onoga zbližava li tehnologija ljude međusobno ili ih udaljava, do ekstrema hoćemo li se pretvoriti u Borga ili u degenerirano tijelo sposobno samo za pritiskanje komandi na tastaturi. Nama se čini da su sva ova pitanja sasvim suvišna, usudili bi se reći i pomalo glupa. I to ne mislimo zato jer ćemo u budućnosti upravljati računalima glasom, a ne tastaturom. Razvoj tehnologije zapravo je sasvim neutralan. Problem je u činjenici da se ona često zloupotrebljava. Istina je da daljnja ekspanzija tehnologije otvara sasvim legitimna pitanja o budućnosti čovječanstva ako zloupotrijebi i samo polovicu od tech čuda o kojima smo pisali u glavnom tekstu ili koje zbog nedostatka prostora nismo spomenuli. Međutim, naše je uvjerenje da se to neće dogoditi, već da će se svi napori u razvoju tehnologije usmjeriti prema tome da ona učini našu kvalitetu i način života boljim, i to više od očekivanja okorjelih optimista. Činjenica da ćemo imati računala i robote koji će nam olakšavati posao neće nas ulijeniti. Baš naprotiv, ostaviti će nam više vremena za hobije, rekreaciju, osobno usavršavanje ili provođenje vremena sa dragim ljudima. Činjenica da ćemo imati robota koji će kositi travu ili obrađivati vrt ne znači da mi to više nikada nećemo raditi. Opet, baš naprotiv, raditi ćemo to s većim zadovoljstvom, znajući da ako i ne stignemo napraviti sve, nema štete, robot će završiti. Posao će biti obavljen bez frustracije što niste sve stigli i bez razmišljanja čega se odreći da ga završite. Edukativni roboti igračke bit će s djecom u doba kada su oni kao spužva, upijaju sve što vide i čuju. Učimo li djecu u toj dobi, kroz zabavu, stvarima kao što su osnove raznih predmeta, bontonu i slično, to ostaje u njima zauvijek. Internet i ostali moderni načini komunikacije samo će otvoriti nove mogućnosti upoznavanja ljudi svuda po svijetu, a novi, brzi i jeftini načini prijevoza će biti i dobar razlog da onda odete upoznati tu osobu ili posjetiti taj dio svijeta. 3D slike ili filmovi koje ćete tamo snimiti i ponosno pokazivati prijateljima bit će i njima motiv da odu i oni na put. I tako dalje, za svaku spomenutu tehnologiju mogli bi navesti barem pet razloga zašto mislimo da će poboljšati svijet. U tehnološkim i socijalno razvijenim zemljama svijeta, poput Švedske, to se već događa. Svi invalidi ili stariji ljudi dobiju od države električna invalidska kolica i automobile prilagođene invalidima, Ericsson i Telia nude besplatnu ugradnju mobitela u kolica i tako dalje. Priče o tome zbližava li tehnologija ljude ili ih udaljava u Švedskoj ne postoje, jer je odgovor jasan. I mi se s njim slažemo. Gledajući u budućnost sigurni smo da će tehnologija pretvoriti svijet u bolje mjesto, a ljude učiniti još ljudskijim, sretnim i zadovoljnim. Zvuči utopistički? Sigurno. Ali zvuči li i nemoguće? Nikako!

---