Centar za edukaciju-BiH

Predmet:zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja

---

Prvog travnja na snagu stupa zakon kojim će se regulirati prejako osvjetljenje.
Novi zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja po stupanju na snagu trebao bi štiti sve od svjetlosnog onečišćenja. Njemu su izloženi ljudi, biljni i životinjski svijet u zraku i vodi, druga prirodna dobra, noćno nebo i zvjezdarnice.
Tako će se, primjerice, osvjetljavanje fasada morati ograničiti na gabarite fasade dok će se ljudi kojima svjetla s reklama, ulične i dekorativne rasvjete "tuku" u prozore, moći žaliti na ometanje posjeda. Uz taj zakon vezane su brojne restrikcije pa je tako zabranjeno koristiti svjetlosne snopove usmjerene prema nebu ili prema prirodnom vodnom tijelu. Potom vanjskom rasvjetom rasvjetljavati prozore i vrata zaštićenog ili stambenog prostora; u građevinama s transparentnom fasadom svjetiljke interijera usmjeravati prema vidljivom dijelu neba; ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti koji prelaze najviše dopuštene razine; ugrađivati ekološki neprihvatljive svjetiljke; postavljati svjetiljke na način da svijetle u horizont i iznad njega.
Isto tako zabranjeno je u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200K te osvijetljene oglasne ploče.
Hrvatska, primjerice, na tisuću stanovnika ima indeks uvis isijane svjetlosti 92,3, a Njemačkoj, koja ovakvog zakona nema, indeks je 38,2, što je podatak dobiven iz satelitskih snimki, pa je jasno da Njemačka, za razliku od nas, racionalno postavlja rasvjetu. Njihove autoceste osvijetljene su samo na odmorištima i prilazima gradovima, za razliku od naših koje bliješte cijelom dužinom

IZVOR: vecernji List

Za Zagrepčanku Vunevru Škiljić nije postojala noć. Kada je pao mrak, u njezinu je stanu i dalje bilo svjetlo, iako su joj sve lampe bile isključene. Snažna svjetlost dolazila je izvana, s reflektora koji je osvjetljavao ploču s natpisom Food Outleta Žabac. Ona živi na Trešnjevci odmah iznad trgovine koja se odlučila dodatno istaknuti pomoću svjetla. Vlasnici nisu razmišljali da će na taj način osvijetliti i stan gospođe Škiljić te joj pretvoriti život u noćnu moru.

- Nisam mogla spavati, bila sam na rubu živčanog sloma - žali se Škiljić. Nekoliko dana molila je Žabac da uklone reflektore, zvala je i policiju, ali nitko joj isprva nije htio pomoći. Tek nakon što se javila medijima, reklama je uklonjena i sad opet može normalno živjeti u vlastitom stanu.

No nije ovo jedini takav slučaj u Zagrebu. Brojni građani već godinama trpe teror prenaglašenih osvjetljenja na uličnim reklamama. Primjeri se mogu pronaći posvuda: u Dubravi, na Novoj cesti, po centru Zagreba, na Trešnjevci, kod Autobusnog kolodvora, ali i u drugim gradovima. U pravilu se radi o videozidovima ili velikim panoima na stambenim zgradama koji su dodatno osvijetljeni reflektorima, čije blještavilo svjetlosno onečišćuje noćno nebo i ometa san ugroženim stanarima. Problem je što se jačina svjetlosti primjereno ne regulira, a sankcije već godinama izostaju.

Zbog loše definiranog Zakona o svjetlosnom onečišćenju ovakvi problemi nisu se mogli rješavati jer Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nije imalo uvjete da provodi kontrole ili inspekcije. Stanari bi morali problem prijaviti putem e-maila Ministarstvu koje šalje inspektore na teren, utvrđuju stanje te - ako je osvjetljenje prejako - izdaju rješenje za izmjenu kuta svjetlosti. Brojka od samo 55 prijava u šest godina dovoljno dočarava koliko je uopće ljudi svjesno da se svjetlosno onečišćenje može prijaviti kao i, na primjer, pretjerana buka.

IZVOR:jutarnji List

Nepravilna rasvjeta uzrok nosenja naocala od najranije dobi

---