Centar za edukaciju-BiH


Stranice (2):1,2

#1 02.04.2011 15:40
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Matematicari
Rudolf Otto Sigismund Lipschitz rodjen je 14. maja 1832. a umro 7. oktobar 1903. Godine. Bio je njemacki matematicar i profesor na Univerzitetu u Bonnu od 1864. godine. Peter Gustav Dirichlet je bio njegov ucitelj. Nadgledao je rani rad Felixa Kleina.
Dok je po Lipschitzu nazvan uslov neprekidnosti, on je radio na sirokom dijapazonu podrucja nauke. Neka od njih su teorija brojeva, algebra sa involucijom, matematicka analiza, diferencijalna geometrija i klasicna mehanika.

Znamo ga kao tvorca "Lipschitzovih uslova" za jedinstvenost rjesenja (Peano je dao uslove za postojanje rjesenja) diferencijalnih jednacina. Manje je poznato da je Lipschitz svojim radom u mehanici (tacnije, svojim mehanickim tumacenjem Riemannove geometrije) odigrao vaznu ulogu u stvaranju Einsteinove teorije relativnosti.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#2 02.04.2011 15:43
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Re: Matematicari
Ernst Eduard Kummer zivio je od 29.01.1810 do 14. 05. 1893). Bio je njemacki matematicar. Veliki strucnjak u polju hipergeometrijskih redova, covjek koji je, baveci se Fermatovom velikom teoremom uveo u matematiku pojam ideala.

Uz njegovo se ime veze ona poznata anegdota:

Rjesavajuci problem na tabli, Kummer zastade:
„Sedam puta devet... Sedam puta devet... koliko je sedam puta devet?“
Jedan student rece:
„Sezdeset jedan“
- dok ce drugi:
„Ne, mora biti sezdeset devet“.
Na to Kummer odgovori: '
„Kolege, ne mozete obojica biti upravu - ili je jedno ili je drugo tacno“.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#3 15.04.2011 18:59
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Re: Matematicari
Abraham de Moivre.
Pionir analiticke geometrije, vjerovatnoce, uz Stirlinga ima zasluge za otkrice stirlingove formule, ostavio svim studentima svoju formulu za kompleksne brojeve. Newton ga je iznimno cijenio.

Kazu za de Moivrea da je predvidio dan svoje smrti (kao i Cardano, koji je rjesavao jednacine treceg stepena). Otkrivsi u jednom trenutku svog zivota da svakim danom spava 15 minuta duze nego prethodni dan, prorocanski je utvrdio da ce umrijeti onog dana kada bude spavao 24 sata prema toj aritmetičkoj progresiji. Sabrao je progresiju, proracunao dan - i umro na taj dan.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#4 15.04.2011 19:01
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Re: Matematicari
Arthur Schönflies. Mada s u pocetku bavio se geometrijom i kinematikom, najveci doprinos matematici je dao u teoriji skupova i kristalografiji, klasificirajuci 230 prostornih grupa.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#5 22.04.2011 06:13
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Re: Matematicari
Max Noether bio je jedan od najznačajnijih matematicara koji su se bavili algebarskom geometrijom u XIX vijeku. Imao je cetvero djece. Najpoznatija njegovoj kcerka, koja je doprinosom matematici nadmasila oca je o Emmy Noether.

Emmy Noether (1882-1935) njemacka matematicarka, kcerka Maxa Noethera, poznata po svom doprinosu apstraktnoj algebri i teorijskoj fizici.

Tatjana Afanasjeva (1876-1964) rusko-holandska matematicarka, supruga Paula Ehrenfesta, bavila se slucajnoscu, entropijom, te zajedno sa suprugom, statistickom mehanikom.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#6 08.05.2011 13:31
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Re: Matematicari
Francesco Brioschi (22.12.1824 – 13.12.1897) bavio se hidrodinamikom, analizom, teorijom determinanti. Za sebe jednom skromno rekao
"Ja sam samo racundzija."
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#7 10.08.2011 08:57
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Re: Matematicari
FEDERIK GRISOGONO (1472. - 1538.)

Rodjen je u Zadru, gdje je i umro. Najistaknutiji hrvatski naucnik s kraja srednjeg vijeka. Titulu doktora filozofije i matematike stekao je 1507. u Padovi, gdje je ostao kao profesor matematike i astronomije. Bavio se medicinom, astronomijom, astrologijom, matematikom i filozofijom.
Iste godine u Veneciji objavljuje djelo Speculum astronomicum... (Astronomsko zrcalo...) u kojemu su obrađeni predmeti kvadrivija - geometrija, aritmetika, astrologija i muzika s najzanimljivijim poglavljem posvecenim paralelnim pravcima.

Kao matematicar-filozof inspirirao se na izvorima anticke matematike i njezine filozofije. Njegovi su pogledi neka vrsta komentara odredjenih pojmova sadrzanih u Euklidovim Elementima. Proucavao je plimu i oseku mora
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#8 15.08.2011 18:30
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Re: Matematicari
Petar Damjan Ohmucevic potice iz ugledne pomorske i brodovlasnicke porodice u Slanom kraj Dubrovnika. Nezna se kada je rodjen a ni kada je umro. U sluzbu Dubrovacke Republike stupio je1644. godine kao ucitelj aritmetike. Pripadao je uglednom dubrovackom bratstvu Antunina. U Dubrovniku je bio oko 12 godina, a zatim je 1656. godine napustio Dubrovnik i otisao u Napulj.
Napisao je na talijanskom dva djela iz podrucja matematike, koja su ostala u rukopisu, a nalaze se u Toledu u Spanjolskoj. To su:
1.Kratak razgovor o prakticnoj geometriji)
2.Opca rasprava o razlomcima i o nacinu vadjenja drugog i treceg korijena s ispravnim pravilom za proracunavanje i mjerenje brodova
Petar Damjan Ohmucevic bio vise godina nastavnik matematike u Dubrovniku, gotovo je sigurno da je ta djela pisao kao neku vrstu skolskih prirucnika.
Prvo od njih odnosilo se na prakticnu geometriju, a drugo je imalo za sadrzaj razlomke i vadjenje drugog i treceg korijena. Drugo djelo sadrzavalo je i pomorsku problematiku koja je bila jako povezana s matematikom.
Tu je izlozeno jedno pravilo za izracunavanje zapremine broda.
U dubrovackom Istorijskom arhivu pod naslovom nalazi se odlomak iz njrgovog rada
O nacinu mjerenja ili proracunavanja volumena broda bilo koje vrste i oblika, i o odredjivanju tocnog iznosa u kolima od po 36 tomola na temelju ovog proracunavanja volumena
Taj problem nije se slucajno nasao u sklopu tog aritmetickog djela buduci da se cesto dovodio u vezu s vadjenjem treceg korijena, posebno u nekim starijim postupcima koje Petar Damjan Ohmucevic opisuje. Ovo djelo zavrsi je 1661 godine u Napulju
Odredjivanje zapremine broda u brodogradnji od davnina je bio vrlo tezak problem. Matematicki ispravno nije ga niko ni pokusavao rijesiti buduci da je brod omedjen brodskom oplatom koja je zakrivljena, a kod razlicitih tipova brodova i razlicitog oblika. Upravo zbog te kompliciranosti problema koristili su se mnogi aproksimativni postupci. Te su aproksimacije bile katkada bolje, a katkada losije, ali cesto vrlo nepouzdane pa i pogresne u svom temelju.
I nacin
Pomnozi se najprije duzina sa sirinom, a zatim taj proizvod pomnozi sa visinom. Od rezultata se odbije jedna trecina da se dobije stvarna zapremina broda. Od toga opet pet posto radi neiskoristenih prostora na pramcu i krmi.
II nacin
Sastojao se u tome da se najprije duzina i sirina broda saberu i taj zbir pomnozi s visinom. Ohmucevic napominje:

Ohmucevic kaze:

U svakoj znanosti i umijecu trazi se praksa za savrseno djelovanje u njoj. Iako imam malo znanja u geometriji kao i u mjerenju bilo koje vrste broda, ladja i galija, uz neprekidnu praksu kroz 13 godina, koju sam imao u svojoj domovini, uvjeren sam da znam savrseno naci prave racune imajuci narocito naklonost i zadovoljstvo radeci i trazeci istinu.
Brodovi se medjusobno razlikuju po obliku, a oblik je pojedinog broda nemoguce obuhvatiti jednom formulom, Ohmucevic predlaze da se brod podijeli okomito na spojnicu pramca i krme na nekoliko dijelova, najcesce na tri, ali po mogucnosti da se uzme i vise podjela. Tada za svaki od tih dijelova Ohmucevic uzima duzinu, sirinu i visinu na pocetku i na kraju odsjecka. Za svaku od tih dimenzija uzima aritmeticku sredinu i tako dobivene srednje duljine, sirine i visine medjusobno mnozi. Konacno jos uzima i jednu korekciju zbog zaobljenosti tih dijelova.
Nakon toga nalazi i zbir svih dijelova broda koje je uzeo na pocetku. Ohmucevic smatra da ce uz veci broj podjela tacnost rezultata biti veca. Ako njegov postupak uporedimo s ranijima, vidi se da je Ohmucevicev znatno bolji. On je ispravno kritizirao prijasnje i njihove nedostatke izbjegavao u svom postupku.

Petar Damjan Ohmucevic prikazao je svoj proracun zapremine broda na brodu galijun (galeon) koji se u XVI i XVII vijeku gradio u Dubrovniku jer je bio prikladan za oceansku plovidbu.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#9 20.08.2011 06:09
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Re: Matematicari
Sophie Germain dokazala je:
ako su x, y, i z cijeli brojevi i ako vrijedi x5 + y5 = z5 onda x, y, i z moraju biti djeljivi sa 5.
Ova teorema bila je veliki korak prema dokazivanju Fermatova teorema,
Ako su x, y, z, i n cijeli brojevi,
xn + yn = zn
ne moze vrijediti za bilo koji n> 2.

Za svoj rad Sophie je nagradjena 1816. godine od Francuske akademije nauke. Ta ju je nagrada upoznala sa najvecim matematicarima toga vremena.

Teorema Sophie Germain:
Ako je p prost broj sa osobinom da je i broj 2p+1 prost, onda iz xp + yp = zp slijedi da je barem jedan od brojeva x, y, z djeljiv s p.
Njoj u čast, prosti brojevi p za koje je i broj 2p+1 također prost zovu se prosti brojevi Sophie Germain.
Primjer
23 je Sophiein prosti broj, jer je i broj a 2 × 23 + 1 = 47 takodjer prosti broj.
Prvih nekoliko Sophieinih prostih brojeva su: 2, 3, 5, 11, 23, 29, 41, 53, 83, 89, 113, 131, … Nije poznato je li beskonacan broj Sophieinih prostih brojeva, ali najveci poznati broj je p=137211941292195*2171960 -1 , koji ima 51780 cifri. Drugi najveci Sophiein prosti broj je p=7068555*2121301 -1 , koji ima 36523 cifri.
Identitet Sophie Germain: a4 + 4b4 = (a2 + 2ab + 2b2)(a2 - 2ab + 2b2).
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#10 13.10.2012 09:41
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Postovi:641


Predmet:Re: Matematicari
Möbius, August Ferdinand (1790–1868), njem. matematičar i astronom. Bavio se geometrijom (Težišni račun). Poznat je i po pronalasku Möbiusove povrsi, površine koja ima samo jednu stranu, a nastaje savijanjem beskonačne trake.
Möbius je uvijek prije odlaska u šetnju izrecitirao svoju formulu “3S und Gut” kako bi se podsjetio na stvari koje nije htio zaboraviti, sa sobom je nosio : Schlüssel (ključeve), Schirm (kišobran), Sacktuch (maramicu), Geld (novce), Uhr (sat), Taschenbuch (svesku).
August Möbius nije bio jedini slavni naucnik u porodici. Njegov je praunuk Paul razvio teoriju o strukturi ljudskog mozga tvrdeći da se centar za matematičko zaključivanje nalazi u lijevom čeonom dijelu mozga (1900.).
Möbiusu u čast, jedan od kratera na Mjesecu i asteroid 28516 nazvan je njegovim imenom.
August Ferdinand Möbius umro je 1868. godine u Leipzigu.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

Stranice (2):1,2

Sva vremena su GMT +01:00. Trenutno vrijeme: 8: 13 pm.