Portal
iCentar
Statistike
Procitajte pravila
Donacije
Racunari i oprema
Softver i op. sistemi
Hardver i mreze
Programiranje i baze
Nauka
Tehnika
Dom i porodica
Biznis
Sport i rekreacija
Zabava
Zanimljivosti
iCentar → iC → Vijesti i obavjestenja → nestalo jablaničko jezero
Pretrazi
Tim
Registriraj se-
Vazni alati
Razno. veze Aktivne teme ... Vijesti (RSS, ...) 
Prijavi se
Obavjestenja
Ukoliko ste nesto procitali na nasem sajtu ili nekim drugim sajtovima a zelte tu informaciju podijeliti sa drugima.
Napravite temu na ovom forumu i ona ce automatski biti prikazana na portalu.
Ukoliko zelite uputiti neku cestitku nekome na forumu, to isto mozete uraditi na ovom forumu.
Ukoliko zelite objaciti neki proglas isto tako mozete to uraditi na ovom forumu.
Napravite temu na ovom forumu i ona ce automatski biti prikazana na portalu.
Ukoliko zelite uputiti neku cestitku nekome na forumu, to isto mozete uraditi na ovom forumu.
Ukoliko zelite objaciti neki proglas isto tako mozete to uraditi na ovom forumu.
Posljednjih 15 postova u ovoj temi
Predmet: nestalo jablaničko jezero
Jablaničko jezero u Bosni i Hercegovini u cijelosti je nestalo nakon što je Elektroprivreda BiH maksimalno iskoristila zalihe vode koje su tamo bile akumulirane kako bi proizvela što više električne energije tijekom hladnih dana siječnja, a takva odluka vjerojatno će imati dugoročne i katastrofalne ekološke posljedice, tvrde ekološke udruge, dok iz Elektroprivrede BiH te optužbe odlučno odbacuju.
U dolini Neretve, između mjesta Konjic i Jablanica u Hercegovini, koju obično prekriva jezerska voda duboka do 80 metara, od kraja siječnja vidljivo je samo muljevito tlo, a na nekim lokacijama ponovo se mogu opaziti nadgrobni spomenici potopljeni 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je nastalo akumulacijsko jezero kao dio projekta gradnje brana i hidroelektrana na Neretvi.
Jezero je uobičajeno dugo do 30 kilometara i zauzima više 1400 hektara površine te ga nastanju****gati riblji fond, uključujući pastrvu i šarana.
Ekolozi i organizacije zadužene za zaštitu ribljeg fonda i ribolov tvrde kako je ispuštanjem gotovo cjelokupnog kapaciteta jezera sve to uništeno.
"Ovo je potpuna katastrofa, uništeno je više od dva milijuna ribljih jedinki i to nisu paušalne ocjene već podaci s terena, izravno povezani s aktualnim studijama koje su rađene o flori i fauni u jezeru, a izradile su ih dvije znanstvene institucije – Prirodnomatematički fakultet i Poljoprivredni fakultet iz Sarajeva", izjavio je za portal Klix Mirsad Trešnjo, tajnik Organizacije sportskih ribolovaca Konjic, koja je zakonski upravitelj ribolovnog područja Konjica, što ga čine rijeka Neretva s pritokama te Boračko i Jablaničko jezero.
Direktor Hidroelektrane Jablanica Ramiz Zahirović potvrdio je kako su zbog sušnog razdoblja i velike potražnje za električnom energijom tijekom siječnja bili prisiljeni maksimalno eksploatirati zalihe vode u akumulacijskom jezeru, ali dodaje kako je sve to napravljeno uz potrebno planiranje u koje je bila uključena i Agencija za vodno područje Jadranskog mora.
U izjavi za "Dnevni avaz" istaknuo je kako ovo nije prva takva situacija jer se nešto slično dogodilo i 2005. godine.
Njegovo je stajalište kako ekolozi pretjeruju u ocjenama o pričinjenoj šteti.
"Nije da nema štete, ali pričati o tome da je nastala ekološka katastrofa mislim de je definitivno preuveličano", tvrdi direktor hidroelektrane koji ima teoriju po kojoj riblji fond "nije nestao nego je migrirao".
Najavio je kako će stoga Elektroprivreda BiH, sukladno svojim obvezama, obaviti poribljavanje Jablaničkog jezera čim se razina jezera normalizira.
Profesor zoologije i ekologije na sveučilištu "Džemal Bijedić" u Mostaru Sanel Riđanović drži pak kako stvari nisu ni iz bliza tako jednostavne te da je pričinjena šteta zapravo nepopravljiva, posebice po riblji fond koji se udomaćio otkako je nastalo Jablaničko jezero 1953. godine.
"Neke endemske vrste, kada jednom nestanu, nikad se više neće vratiti. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali nitko to sa sigurnošću ne može govoriti. U načelu, jednom kad narušiš vodeni ekosustav, on se doista nikada ne može vratiti na ranije stanje", kazao je Riđanović.
IZVOR:vecernjiList
Jablaničko jezero u Bosni i Hercegovini u cijelosti je nestalo nakon što je Elektroprivreda BiH maksimalno iskoristila zalihe vode koje su tamo bile akumulirane kako bi proizvela što više električne energije tijekom hladnih dana siječnja, a takva odluka vjerojatno će imati dugoročne i katastrofalne ekološke posljedice, tvrde ekološke udruge, dok iz Elektroprivrede BiH te optužbe odlučno odbacuju.
U dolini Neretve, između mjesta Konjic i Jablanica u Hercegovini, koju obično prekriva jezerska voda duboka do 80 metara, od kraja siječnja vidljivo je samo muljevito tlo, a na nekim lokacijama ponovo se mogu opaziti nadgrobni spomenici potopljeni 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je nastalo akumulacijsko jezero kao dio projekta gradnje brana i hidroelektrana na Neretvi.
Jezero je uobičajeno dugo do 30 kilometara i zauzima više 1400 hektara površine te ga nastanju****gati riblji fond, uključujući pastrvu i šarana.
Ekolozi i organizacije zadužene za zaštitu ribljeg fonda i ribolov tvrde kako je ispuštanjem gotovo cjelokupnog kapaciteta jezera sve to uništeno.
"Ovo je potpuna katastrofa, uništeno je više od dva milijuna ribljih jedinki i to nisu paušalne ocjene već podaci s terena, izravno povezani s aktualnim studijama koje su rađene o flori i fauni u jezeru, a izradile su ih dvije znanstvene institucije – Prirodnomatematički fakultet i Poljoprivredni fakultet iz Sarajeva", izjavio je za portal Klix Mirsad Trešnjo, tajnik Organizacije sportskih ribolovaca Konjic, koja je zakonski upravitelj ribolovnog područja Konjica, što ga čine rijeka Neretva s pritokama te Boračko i Jablaničko jezero.
Direktor Hidroelektrane Jablanica Ramiz Zahirović potvrdio je kako su zbog sušnog razdoblja i velike potražnje za električnom energijom tijekom siječnja bili prisiljeni maksimalno eksploatirati zalihe vode u akumulacijskom jezeru, ali dodaje kako je sve to napravljeno uz potrebno planiranje u koje je bila uključena i Agencija za vodno područje Jadranskog mora.
U izjavi za "Dnevni avaz" istaknuo je kako ovo nije prva takva situacija jer se nešto slično dogodilo i 2005. godine.
Njegovo je stajalište kako ekolozi pretjeruju u ocjenama o pričinjenoj šteti.
"Nije da nema štete, ali pričati o tome da je nastala ekološka katastrofa mislim de je definitivno preuveličano", tvrdi direktor hidroelektrane koji ima teoriju po kojoj riblji fond "nije nestao nego je migrirao".
Najavio je kako će stoga Elektroprivreda BiH, sukladno svojim obvezama, obaviti poribljavanje Jablaničkog jezera čim se razina jezera normalizira.
Profesor zoologije i ekologije na sveučilištu "Džemal Bijedić" u Mostaru Sanel Riđanović drži pak kako stvari nisu ni iz bliza tako jednostavne te da je pričinjena šteta zapravo nepopravljiva, posebice po riblji fond koji se udomaćio otkako je nastalo Jablaničko jezero 1953. godine.
"Neke endemske vrste, kada jednom nestanu, nikad se više neće vratiti. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali nitko to sa sigurnošću ne može govoriti. U načelu, jednom kad narušiš vodeni ekosustav, on se doista nikada ne može vratiti na ranije stanje", kazao je Riđanović.
IZVOR:vecernjiList
Sva vremena su GMT +01:00. Trenutno vrijeme: 9: 01 am.