Prikazi cijelu temu
03.11.2010 00:03
03.11.2010 00:03
Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH
Pozdrav ekipa,
Evo vidim da je rasprava u toku pa da malo pomognem pošto imam dosta iskustva u fiskalizaciji i prilagođavanju softvera.
- oko broja artikala u bazi i štampaču. Svaki uređaj ima svoj maksimalni kapacitet po pitanju broja artikala. Taj broj se kreće od 10000 - 81000 (za uređaje u RS). Kod fiskalnih printera nije neophodno da sve artikle "prekrcate" u printer iz vaše aplikacije već se to automatski radi prilikom prve prodaje artikla. I oni ostaju u memoriji printera sve dok ih od tamo ne obrišete eksplicitnom naredbom (ili ako se printer resetuje). Pošto neki klijenti imaju veći broj artikala od max. broja uređaja vaš softver može nakon urađenog dnevnog izvještaja da obriše sve artikle iz memorije printera (sem jednog po Zakonu). I sutra dan "Jovo-nanovo".
- vrste memorija u fiskalnom printeru. Ima ih više: programska, radna, fiskalna. Programska je firmware koji proizvođač upisuje prije prodaje servisu i on mora odgovarati etalonu koji je kod Poreske uprave i odobren je za upotrebu. Radna memorija se dijeli na dvije: ona koja čuva prodaju i ona koja čuva podatke o artiklima, zaglavlje, podnožje, podatke o brzini porta, operatore. Fiskalna memorija je EPROM sa kontrolerom na štampanoj pločici a sve zaliveno u tečnu plastiku. Proizvođač je isporučuje servisu sa upisanim serijskim brojem(IBFM). Servis prilikom fiskalizacije u fiskalnu memoriju upisuje poreski (13 cifara) i PDV (12 cifara) broj. Ako obveznik nije u PDV-u upisuje se 12 nula. Prilikom izrade dnevnog izvještaja sumarni podatci o prodaji po PDV stopama se prebacuju iz radne memorije u fiskalnu, a brišu se iz radne memorije.
- slanje GPRS-om. Svaki fiskalni uređaj mora biti povezan sa GPRS terminalom. On može biti nezavisan uređaj spojen kablom sa kasom-printerom ili može biti ugrađen u tijelo fiskalnog uređaja. Kako god bio spojen radi na isti način. GPRS terminal čita podatke iz fiskalne memorije i šalje ih na server Poreske uprave. Šalju se znači samo zbirni podatci tipa 1500 KM evidentiranog prometa po PDV stopi 2, 200 KM reklamiranog prometa po PDV stopi 2. Znači obveznik je imao taj dan 1300KM stvarnog prometa (brojači se nikad ne smanjuju). Ne šalju se ni pojedinačni artikli niti računi itd. Izuzetak su veleprodajni uređaji (nisam siguran da će ići u FBiH) kod kojih se još šalje i poreski broj klijenata sa sumom računa.
- prerada softvera. Vaš softver morate da prepravite tako da:
1. sve komande prema printeru idu kreiranjem tekstualnih fajlova sa sintaksom koju zahtjeva fiskalni drajver. Uputstvo imate kod proizvođača.
2. morate da obezbijedite jedinistven par ime artikla-PLU. PLU je broj (Integer) pod kojim printer vodi jedan artikl. Ime artikla ne smije biti identično ni sa jednim već programiranim artiklom, a koji ima različit PLU. Maksimalnu dužinu naziva artikla možete naći u uputstvima od proizvođača.
3. morate zabraniti izmjenu naziva ili PDV stope bilo kog artikla u zabranjenom periodu. Zabranjeni period počinje sa prvom prodajom, a završava sa dnevnim izvještajem. Nakon dnevnog izvještaja (ili prije prve prodaje) slobodni ste da radite sa artiklima šta želite, ali opet poštujući princip jedinstvenog imena.
-------
ima toga još, a ako treba postaviću vam primjere fajlova za FP550P koji se koristi u RS. Doduše u RS se koristi FLink, a FBiH WinPrint, ali način rada i sintaksa je slična.
Pozdrav ekipa,
Evo vidim da je rasprava u toku pa da malo pomognem pošto imam dosta iskustva u fiskalizaciji i prilagođavanju softvera.
- oko broja artikala u bazi i štampaču. Svaki uređaj ima svoj maksimalni kapacitet po pitanju broja artikala. Taj broj se kreće od 10000 - 81000 (za uređaje u RS). Kod fiskalnih printera nije neophodno da sve artikle "prekrcate" u printer iz vaše aplikacije već se to automatski radi prilikom prve prodaje artikla. I oni ostaju u memoriji printera sve dok ih od tamo ne obrišete eksplicitnom naredbom (ili ako se printer resetuje). Pošto neki klijenti imaju veći broj artikala od max. broja uređaja vaš softver može nakon urađenog dnevnog izvještaja da obriše sve artikle iz memorije printera (sem jednog po Zakonu). I sutra dan "Jovo-nanovo".
- vrste memorija u fiskalnom printeru. Ima ih više: programska, radna, fiskalna. Programska je firmware koji proizvođač upisuje prije prodaje servisu i on mora odgovarati etalonu koji je kod Poreske uprave i odobren je za upotrebu. Radna memorija se dijeli na dvije: ona koja čuva prodaju i ona koja čuva podatke o artiklima, zaglavlje, podnožje, podatke o brzini porta, operatore. Fiskalna memorija je EPROM sa kontrolerom na štampanoj pločici a sve zaliveno u tečnu plastiku. Proizvođač je isporučuje servisu sa upisanim serijskim brojem(IBFM). Servis prilikom fiskalizacije u fiskalnu memoriju upisuje poreski (13 cifara) i PDV (12 cifara) broj. Ako obveznik nije u PDV-u upisuje se 12 nula. Prilikom izrade dnevnog izvještaja sumarni podatci o prodaji po PDV stopama se prebacuju iz radne memorije u fiskalnu, a brišu se iz radne memorije.
- slanje GPRS-om. Svaki fiskalni uređaj mora biti povezan sa GPRS terminalom. On može biti nezavisan uređaj spojen kablom sa kasom-printerom ili može biti ugrađen u tijelo fiskalnog uređaja. Kako god bio spojen radi na isti način. GPRS terminal čita podatke iz fiskalne memorije i šalje ih na server Poreske uprave. Šalju se znači samo zbirni podatci tipa 1500 KM evidentiranog prometa po PDV stopi 2, 200 KM reklamiranog prometa po PDV stopi 2. Znači obveznik je imao taj dan 1300KM stvarnog prometa (brojači se nikad ne smanjuju). Ne šalju se ni pojedinačni artikli niti računi itd. Izuzetak su veleprodajni uređaji (nisam siguran da će ići u FBiH) kod kojih se još šalje i poreski broj klijenata sa sumom računa.
- prerada softvera. Vaš softver morate da prepravite tako da:
1. sve komande prema printeru idu kreiranjem tekstualnih fajlova sa sintaksom koju zahtjeva fiskalni drajver. Uputstvo imate kod proizvođača.
2. morate da obezbijedite jedinistven par ime artikla-PLU. PLU je broj (Integer) pod kojim printer vodi jedan artikl. Ime artikla ne smije biti identično ni sa jednim već programiranim artiklom, a koji ima različit PLU. Maksimalnu dužinu naziva artikla možete naći u uputstvima od proizvođača.
3. morate zabraniti izmjenu naziva ili PDV stope bilo kog artikla u zabranjenom periodu. Zabranjeni period počinje sa prvom prodajom, a završava sa dnevnim izvještajem. Nakon dnevnog izvještaja (ili prije prve prodaje) slobodni ste da radite sa artiklima šta želite, ali opet poštujući princip jedinstvenog imena.
-------
ima toga još, a ako treba postaviću vam primjere fajlova za FP550P koji se koristi u RS. Doduše u RS se koristi FLink, a FBiH WinPrint, ali način rada i sintaksa je slična.