iCentar » Dom_Porodica_zdravlje » Zdrav zivot » Tri manje promjene koje će vam spasiti život

funky girl	04.05.2011 09:53
Predmet:Tri manje promjene koje će vam spasiti život I najsitniji dijelovi naših obroka poput začina mogu imati dramatičan uticaj na naše zdravlje. O kvaliteti i dužini našeg života može odlučiti i vrsta ulja koju koristimo prilikom kuhanja. A nije nevažno ni volimo li plodove mora. Masno tkivo postalo je globalna opsesija. No zdravlje nam ne ovisi samo o količini hrane već i vrsti koju unosimo. Hrana koju bi trebali unositi u manjoj mjeri je ona bogata natrijem, šećerom, zasićenim masnoćama i rafiniranim žitaricama. S druge strane trebali bi češće jesti vlaknima, mineralima i vitaminima bogato povrće i voće, žitarice punog zrna, mliječne proizvode s manjim postotkom masnoće, bijelo meso i plodove mora. Pogledajte konkretna tri prijedloga koja vam mogu produžiti život: 1. Pazite na sol Unos soli ne bi smio prelaziti 2.300 mg na dan. A ako ste stariji od 51 godine, imate visoki tlak, dijabetes ili hroničnu bolest bubrega ne više od 1.500 mg na dan. Uprkos upozorenjima građani mnogih razvijenih zemalja dnevno unose prosječno 3.400 mg na dan. Budite dakle oprezniji sa solnicom, jer previše soli povećava rizik od visokog krvnog tlaka, raka i debljine. Brza hrana je posebno ozloglašena. Primjerice običan hot-dog sadrži 670 miligrama natrija. Još je gori primjer na meniju Burger Kinga, sendvič od piletine Tendercrisp Chicken Sandwich Value Meal (i pomfrit koji ide uz njega) sadrže 2.180 miligrama natrija što je gotovo 95% maksimalnog dnevnog unosa soli. Veća porcija premašuje dopuštenu dnevnu količinu soli. 2. Jedite više ribe Neka vam cilj bude 250 g ribe nedeljno. Riba i plodovi mora ne sadrže puno kalorija, a bogati su omega-3 masnim kiselinama. Za razliku od masnog mesa, masna riba može biti korisna za zdravlje. Riba je dakle izvor proteina, dobrih masti, ali i vitamina i minerala. Jedite više plave ribe, ulovljene u domaćim vodama i imat ćete veće koristi. No imajte na umu da bi zdravstvene koristi ribe mogli sabotirati pržite li ribu u ulju. Naime, loš uticaj ulja poništit će dobro djelovanje ribe. Ribu stoga češće kuhajte, uživajte u juhama, a riblje meso poslužite u maslinovom ulju s češnjakom i peršinom. 3. Shvatite da sve masti nisu jednako štetne ni korisne Manje od 10% vaših kalorija treba doći iz zasićenih masti. Smanjite li unos na manje od 7% rizik od kardiovaskularnih bolesti dodatno će se smanjiti. To znači jesti manje od 22 grama zasićenih masti na dan (15 ako vam je cilj 7%). Gdje se nalaze zasićene masti? U crvenom mesu, siru i maslacu. Zato ***lje koristiti ih tek u malim količinama i ne svakodnevno. Istovremeno pazite na margarin i razne proizvode koji sadrže opasnu vrstu biljnih masti. Naime, ako su biljne to ne garantira da su i zdravije. Navedeni proizvodi ne sadrže prirodne biljne masti već prerađeni oblik poznat pod imenom hidrogenizirane biljne masti. Ova vrsta masti, po mišljenju mnogih stručnjaka, opasnije je i od zasićenih jer su potonje barem prirodne. Hidrogenizirane masti često koriste slastičari u kolačima jer su im jeftinije, a zbog istog razloga u njima se po restoranima peče hrana poput krompira i mesa. Riječ je o kockama masti koje se ubace u fritezu. U biljnim uljima i žitaricama nalaze se Omega-6 masne kiseline. Sjemenke lana i orasi izvor su boljih masnoća, omega-3 grupe. Dakako najvažnije omega-3 masnoće nalazimo u plavoj ribi i mesu životinja koje prirodno pasu travu. Hrane li se životinje koncentratima od žita i soje, u njihovom mesu prevladava omega-6 koje se povezuju s većim brojem upalnih procesa. Izvor*

funky girl

04.05.2011 09:53

Predmet:Tri manje promjene koje će vam spasiti život

I najsitniji dijelovi naših obroka poput začina mogu imati dramatičan uticaj na naše zdravlje. O kvaliteti i dužini našeg života može odlučiti i vrsta ulja koju koristimo prilikom kuhanja. A nije nevažno ni volimo li plodove mora.

Masno tkivo postalo je globalna opsesija. No zdravlje nam ne ovisi samo o količini hrane već i vrsti koju unosimo. Hrana koju bi trebali unositi u manjoj mjeri je ona bogata natrijem, šećerom, zasićenim masnoćama i rafiniranim žitaricama. S druge strane trebali bi češće jesti vlaknima, mineralima i vitaminima bogato povrće i voće, žitarice punog zrna, mliječne proizvode s manjim postotkom masnoće, bijelo meso i plodove mora.

Pogledajte konkretna tri prijedloga koja vam mogu produžiti život:

1. Pazite na sol

Unos soli ne bi smio prelaziti 2.300 mg na dan. A ako ste stariji od 51 godine, imate visoki tlak, dijabetes ili hroničnu bolest bubrega ne više od 1.500 mg na dan. Uprkos upozorenjima građani mnogih razvijenih zemalja dnevno unose prosječno 3.400 mg na dan. Budite dakle oprezniji sa solnicom, jer previše soli povećava rizik od visokog krvnog tlaka, raka i debljine. Brza hrana je posebno ozloglašena. Primjerice običan hot-dog sadrži 670 miligrama natrija. Još je gori primjer na meniju Burger Kinga, sendvič od piletine Tendercrisp Chicken Sandwich Value Meal (i pomfrit koji ide uz njega) sadrže 2.180 miligrama natrija što je gotovo 95% maksimalnog dnevnog unosa soli. Veća porcija premašuje dopuštenu dnevnu količinu soli.

2. Jedite više ribe

Neka vam cilj bude 250 g ribe nedeljno. Riba i plodovi mora ne sadrže puno kalorija, a bogati su omega-3 masnim kiselinama. Za razliku od masnog mesa, masna riba može biti korisna za zdravlje. Riba je dakle izvor proteina, dobrih masti, ali i vitamina i minerala.
Jedite više plave ribe, ulovljene u domaćim vodama i imat ćete veće koristi. No imajte na umu da bi zdravstvene koristi ribe mogli sabotirati pržite li ribu u ulju. Naime, loš uticaj ulja poništit će dobro djelovanje ribe. Ribu stoga češće kuhajte, uživajte u juhama, a riblje meso poslužite u maslinovom ulju s češnjakom i peršinom.

3. Shvatite da sve masti nisu jednako štetne ni korisne

Manje od 10% vaših kalorija treba doći iz zasićenih masti. Smanjite li unos na manje od 7% rizik od kardiovaskularnih bolesti dodatno će se smanjiti. To znači jesti manje od 22 grama zasićenih masti na dan (15 ako vam je cilj 7%). Gdje se nalaze zasićene masti? U crvenom mesu, siru i maslacu. Zato ****lje koristiti ih tek u malim količinama i ne svakodnevno.
Istovremeno pazite na margarin i razne proizvode koji sadrže opasnu vrstu biljnih masti. Naime, ako su biljne to ne garantira da su i zdravije. Navedeni proizvodi ne sadrže prirodne biljne masti već prerađeni oblik poznat pod imenom hidrogenizirane biljne masti. Ova vrsta masti, po mišljenju mnogih stručnjaka, opasnije je i od zasićenih jer su potonje barem prirodne. Hidrogenizirane masti često koriste slastičari u kolačima jer su im jeftinije, a zbog istog razloga u njima se po restoranima peče hrana poput krompira i mesa. Riječ je o kockama masti koje se ubace u fritezu.

U biljnim uljima i žitaricama nalaze se Omega-6 masne kiseline. Sjemenke lana i orasi izvor su boljih masnoća, omega-3 grupe. Dakako najvažnije omega-3 masnoće nalazimo u plavoj ribi i mesu životinja koje prirodno pasu travu. Hrane li se životinje koncentratima od žita i soje, u njihovom mesu prevladava omega-6 koje se povezuju s većim brojem upalnih procesa.

Izvor