Područje Bijambara, koje obuhvata 370 ha, nedavno je zakonom proglašeno zaštićenim područjem pete kategorije („zaštićeni pejzaž“). Tradicionalno se smatra jako vrijednim zbog svoje prirodne ljepote i bogatstva.
Zaštićeno područje nalazi se na sjeveroistočnim padinama Kantona Sarajevo, u blizini Nišićke visoravni. Dobar pristup ovom području, zbog pogodnog položaja blizu magistralne ceste Sarajevo-Tuzla, čini ga još privlačnijim za turiste.
Na prosječnoj nadmorskoj visini od 950 m nalazi se gusta zimzelena šuma sa različitim vrstama borova, koja obiluje svježim zrakom. Tu su također i predivni pašnjaci kojima protiču dva potoka i pritom stvaraju mala jezerca koja poniru pod zemlju, u stjenovitu podlogu sačinjenu od karstificiranog krečnjaka.
Obzirom da se nalazi u kraškoj regiji, ovo područje ****gato kraškim pojavama kao što su kraški ponori, vrtače, i što je najvažnije, 6 poznatih pećina. Zaštićeno područje je privlačno za sve one koji se bave speleologijom, šetanjem u prirodi, biciklizmom, jahanjem konja, planinarenjem, alpinizmon, pecanjem, lovom, skijanjem, prikupljanjem trava i gljiva itd.
Najveću atrakciju ovog područja zasigurno predstavlja pristup pećinama koje su lijepo grupirane. U tri horizonta nalazi se pet pećina koje imaju svoje ime i koje su poznatije, ali tu je također i jedna pećina bez imena koja je vjerovatno još nedovoljno istražena. Najveća pećina zove se Glavna bijambarska pećina ili Srednja bijambarska pećina ili jednostavno Bijambare.
Glavna pećina je dosta velika, i njena dužina iznosi 420 m (duž glavne staze, bez sporednih staza), sa 4 velika hodnika čiji prečnik doseže i do 60 m, a koji su visoki i preko 30 m. Jedan od hodnika (zadnji), se zbog svoje impresivne veličine najčešće naziva “koncertna dvorana“. Pećina ****gata oblicima pećinskog nakita kao što su stalaktiti, stalagmiti, draperije, bigrene kade, stubovi i slično. Trenutno je nastanjena kolonijom šišmiša i cvrčaka, a moguće je naći i druge stanovnike.
Nakon kratkih istraživanja 1967. godine, u Gornjoj bijambarskoj pećini pronađen je alat za obrađivanje kamena, ostatak pećinskog čovjeka. Najvjerovatnije da se još ovog alata može iskopati. Kosturi starih medvjeda, jelena i drugih životinja su također otkriveni u nekim od pećina.
Relativna blizina glavnih administrativnih, industrijskih i turističkih centara i planiranog Evropskog autoputa (korridor Vc), turistička tradicija i prirodna ljepota, čine ovu lokaciju posebno interesantnom za sve posjetioce, od djece školskog uzrasta do građana u potrazi za rekreacijom, od stranih turista pa do istraživača iz različitih oblasti nauke.
(bhtourism.ba)