iCentar » iC » Vijesti i obavjestenja

zxz	19.03.2015 11:57
Predmet:Transplantacija glave Nedavno je najavljen projekat kodnog imena "HEAVEN" koji vodi Italijan dr. Serđo Kanavero. On tvrdi da su sada uklonjene mnoge prepreke za uspješno presađivanje glave. Hirurški govoreći, mnoge procedure u kojima se pomoću mikrošavova spajaju različita tkiva danas su rutina. Osnovni problem je "natjerati" živce leđne moždine da ponovno počnu rasti i naći im adekvatne "partnere" - pojašnjava on. Transplantacije glave nisu nikakva novost. Ruski doktori provodili su takve eksperimente tokom 1950-ih godina, uključujući i uspješne transplantacije glave na tijelo psa. Amerikanac Robert Vajt, sa Univerzieta Kejs Vester Rizerv presadio je glavu majmuna 1970. godine. Životinja je u svom novom tijelu preživjela osam dana. Presađivanje glave teško može biti uspješno ako čovjek ne može da osjeća ili pomiče ostatak svog tijela. Jedan od glavnih problema sa transplantacijom je u tome što, npr, davanje naredbe živcima da se rukuje desnom rukom nije nešto što se može ostvariti alatima dostupnim hirurzima. Ne postoji magični prah kojeg bi ljekari mogli da posipaju po "tupim završecima" oštećene leđne moždine kako bi oni ponovno pravilno narasli. U nedavnim studijama na štakorima korišteni su hemijski spojevi "kondroitinaza" i "FGF" kako bi se podsticao proces ponovnog priključenja živaca. Još uvijek se raspravlja o tačnom dijelu leđne moždine koji će biti izabran za transakciju, a izgleda da bi to idealno bilo negdje između petog i šestog kičmenog pršljena. Naučnici upozoravaju da transplantacija glave, ukoliko do nje ikada dođe, neće biti procedura u kojoj će bilo koja glava odgovarati bilo kom tijelu. (Srna)

zxz

19.03.2015 11:57

Predmet:Transplantacija glave

Nedavno je najavljen projekat kodnog imena "HEAVEN" koji vodi Italijan dr. Serđo Kanavero. On tvrdi da su sada uklonjene mnoge prepreke za uspješno presađivanje glave. Hirurški govoreći, mnoge procedure u kojima se pomoću mikrošavova spajaju različita tkiva danas su rutina. Osnovni problem je "natjerati" živce leđne moždine da ponovno počnu rasti i naći im adekvatne "partnere" - pojašnjava on. Transplantacije glave nisu nikakva novost. Ruski doktori provodili su takve eksperimente tokom 1950-ih godina, uključujući i uspješne transplantacije glave na tijelo psa. Amerikanac Robert Vajt, sa Univerzieta Kejs Vester Rizerv presadio je glavu majmuna 1970. godine. Životinja je u svom novom tijelu preživjela osam dana. Presađivanje glave teško može biti uspješno ako čovjek ne može da osjeća ili pomiče ostatak svog tijela. Jedan od glavnih problema sa transplantacijom je u tome što, npr, davanje naredbe živcima da se rukuje desnom rukom nije nešto što se može ostvariti alatima dostupnim hirurzima. Ne postoji magični prah kojeg bi ljekari mogli da posipaju po "tupim završecima" oštećene leđne moždine kako bi oni ponovno pravilno narasli. U nedavnim studijama na štakorima korišteni su hemijski spojevi "kondroitinaza" i "FGF" kako bi se podsticao proces ponovnog priključenja živaca. Još uvijek se raspravlja o tačnom dijelu leđne moždine koji će biti izabran za transakciju, a izgleda da bi to idealno bilo negdje između petog i šestog kičmenog pršljena. Naučnici upozoravaju da transplantacija glave, ukoliko do nje ikada dođe, neće biti procedura u kojoj će bilo koja glava odgovarati bilo kom tijelu.
(Srna)

funky girl	20.03.2015 12:31
Predmet:Re: Transplantacija glave Gdje bi nam onda bio kraj, najpopularnije zanimanje bi bilo "lovac na glave" a za reklamu bi koristili slogan "...i vi možete biti Bred Pit"

funky girl

20.03.2015 12:31

Predmet:Re: Transplantacija glave

Gdje bi nam onda bio kraj, najpopularnije zanimanje bi bilo "lovac na glave" a za reklamu bi koristili slogan "...i vi možete biti Bred Pit" Smiling

zxz	20.03.2015 13:10
Predmet:Re: Transplantacija glave Mene samo tjesi sto necu ovo dozivjeti a ako prije ne bude neka katastrofa na zemlji mislimda ce poslije ovoga zemlja biti pakao za zivot. Problem je to sto ce neki ljudi zivjeti vjecno. Kada mu tijelo ostari nafata neku bijedu ukoka ga ko zeca te zamijeni odnosno natakne svoju glavurdu na njegovo mlado tijelo i idemo dalje. Tesko je i zamisliti kakav ce zivot biti na zemlji tada.

zxz

20.03.2015 13:10

Predmet:Re: Transplantacija glave

Mene samo tjesi sto necu ovo dozivjeti a ako prije ne bude neka katastrofa na zemlji mislimda ce poslije ovoga zemlja biti pakao za zivot.
Problem je to sto ce neki ljudi zivjeti vjecno.
Kada mu tijelo ostari nafata neku bijedu ukoka ga ko zeca te zamijeni odnosno natakne svoju glavurdu na njegovo mlado tijelo i idemo dalje.
Tesko je i zamisliti kakav ce zivot biti na zemlji tada.

funky girl	20.03.2015 14:31
Predmet:Re: Transplantacija glave Da, ali problem je u tome što i moždane ćelije sa starenjem odumiru, veze između neurona zakržljaju, a naučnici još nisu otkrili način da ih "ožive". Zbog toga s godinama ljudi lošije pamte, postaju senilni, podložni raznim nervnim bolestima za koje nema lijeka (alzhajmer, parkinson), džaba svježe tijelo ako mozak ne zna kuda će sa njim...ili što bi u narodu rekli "k'o muha bez glave"

funky girl

20.03.2015 14:31

Predmet:Re: Transplantacija glave

Da, ali problem je u tome što i moždane ćelije sa starenjem odumiru, veze između neurona zakržljaju, a naučnici još nisu otkrili način da ih "ožive". Zbog toga s godinama ljudi lošije pamte, postaju senilni, podložni raznim nervnim bolestima za koje nema lijeka (alzhajmer, parkinson), džaba svježe tijelo ako mozak ne zna kuda će sa njim...ili što bi u narodu rekli "k'o muha bez glave" Smiling

zxz	20.03.2015 13:04
Predmet:Re: Transplantacija glave hehehe e bas men nasmija. Ova ti je super.

zxz

20.03.2015 13:04

Predmet:Re: Transplantacija glave

hehehe e bas men nasmija.
Ova ti je super.

Avko	03.04.2015 12:48
Predmet:Re: Transplantacija glave "Mozak cuva memoriju od cirka 100 milijuna megabajta. pamti svaku sekundu zivota no svojevoljno dopusta ili uskracuje pristup tim podacima. Pravi rad mozga se obavlja u individualnim ćelijama. Mozak odrasle osobe se sastoji od oko 100 biliona nervnih ćelija, ili neurona, sa ograncima koji se spajaju na više od 100 triliona tačaka. Naučnici ovo gustu, razgranatu mrežu zovu "šuma neurona." Signali koji putuju kroz šumu neurona su osnova za uspomene, misli i osjećaje. Signali koji stvaraju sjećanja i misli kreću se kroz individualne nervne ćelije kao mali električni naboji. Nervne ćelije se povezuju jedna sa drugom na sinapsama. Kada naboj dode do sinapse, on može izazvati opuštanje malih ekspolozija hemikalija nazvanih neurotransmitori. Neurotransmitori putuju kroz sinapse, noseći signale do drugih ćeliija. Naučnici su otkrili desetine neurotransmitora. 100 biliona nervih ćelija… 100 triliona sinapsi… desetine neurotransmitora… Ova snaga brojeva snabdjeva vaš mozak sa sirovinama. Vremenom naše iskustvo stvara uzorke tipova signala i njihove jačine. Ovi uzorci aktivnosti objašnjavaju kako na ćelijskom nivou, naš mozak kodira naše misli, uspomene, sposobnosti i osjećaj ko smo mi.Specifični uzorci aktivnosti se mijenjaju tokom života kako upoznajemo nove ljude, stićemo nova iskustva i nove sposobnosti." Kada bi znanstvenici uspjeli copy-paste memoriju mozga onda bi mogli prenijeti misli recimo u dijete pa nastaviti zivjeti, a do tada hvala majci prirodi sto nas je izjednacila pa na kraju svi isto zavrsimo bez obzira na nacionalnu pripadnost, status u drustvu, skolsku spremu ili materijalnu imucnost.

Avko

03.04.2015 12:48

Predmet:Re: Transplantacija glave

"Mozak cuva memoriju od cirka 100 milijuna megabajta. pamti svaku sekundu zivota no svojevoljno dopusta ili uskracuje pristup tim podacima. Pravi rad mozga se obavlja u individualnim ćelijama. Mozak odrasle osobe se sastoji od oko 100 biliona nervnih ćelija, ili neurona, sa ograncima koji se spajaju na više od 100 triliona tačaka. Naučnici ovo gustu, razgranatu mrežu zovu "šuma neurona." Signali koji putuju kroz šumu neurona su osnova za uspomene, misli i osjećaje. Signali koji stvaraju sjećanja i misli kreću se kroz individualne nervne ćelije kao mali električni naboji.
Nervne ćelije se povezuju jedna sa drugom na sinapsama. Kada naboj dode do sinapse, on može izazvati opuštanje malih ekspolozija hemikalija nazvanih neurotransmitori. Neurotransmitori putuju kroz sinapse, noseći signale do drugih ćeliija. Naučnici su otkrili desetine neurotransmitora. 100 biliona nervih ćelija… 100 triliona sinapsi… desetine neurotransmitora…
Ova snaga brojeva snabdjeva vaš mozak sa sirovinama. Vremenom naše iskustvo stvara uzorke tipova signala i njihove jačine. Ovi uzorci aktivnosti objašnjavaju kako na ćelijskom nivou, naš mozak kodira naše misli, uspomene, sposobnosti i osjećaj ko smo mi.Specifični uzorci aktivnosti se mijenjaju tokom života kako upoznajemo nove ljude, stićemo nova iskustva i nove sposobnosti."

Kada bi znanstvenici uspjeli copy-paste memoriju mozga onda bi mogli prenijeti misli recimo u dijete pa nastaviti zivjeti, a do tada

hvala majci prirodi sto nas je izjednacila pa na kraju svi isto zavrsimo bez obzira na nacionalnu pripadnost, status u drustvu, skolsku spremu ili materijalnu imucnost.