iCentar » Racunari i oprema » Softver i operativni sistemi » Sigurnost i zastita » Kako ukloniti trojanca, virus, crva ili drugi zlonamjerni softver

Avko	11.11.2025 10:42
Predmet:Kako ukloniti trojanca, virus, crva ili drugi zlonamjerni softver IZVOR:pcchip.hr Ako koristite rachunalo, chitate vijesti ili pratite tehnoloshke portale, vjerojatno ste vech chuli za rachunalne viruse i druge oblike zlonamjernih programa. Rijech je o softveru koji, jednom kada zarazi vashe rachunalo, moze uzrokovati ozbiljnu shtetu - od usporavanja sustava do krađe osobnih podataka. Ono shto mnogi korisnici ne znaju jest da postoji mnogo razlichitih vrsta infekcija koje se zajednichki nazivaju malware. Malware (zlonamjerni softver) odnosi se na programe ili datoteke razvijene s ciljem nanoshenja shtete. U tu kategoriju spadaju virusi, crvi, trojanci, shpijunski programi (spyware), otmichari preglednika (hijackeri), te određene vrste oglasnog softvera (adware). Ovaj tekst fokusira se na najcheshche vrste primjerice viruse, trojance i crve, no opche upute vrijede i za ostale oblike zlonamjernih programa. Cilj je pruziti pregled koraka koji korisniku mogu pomochi da ukloni infekciju i zashtiti se u buduchnosti. Koje su najcheshche vrste malwarea Ransomware je vrsta zlonamjernog programa koji shifrira vashe datoteke i trazi otkupninu za njihovo deshifriranje. U vechini sluchajeva uplata se trazi u kriptovaluti, najcheshche Bitcoinu. Takve prijetnje mogu potpuno blokirati pristup podacima na rachunalu i chesto su usmjerene na tvrtke i institucije. Adware je program koji generira skochne prozore i prikazuje reklame. Iako svi adware programi nisu nuzno zlonamjerni - neki legitimni softver koristi oglase kao nachin financiranja - problem nastaje kada se reklame pojavljuju bez pristanka korisnika ili kada preusmjeravaju na sumnjive stranice. Lazne poruke tehnichke podrshke (Tech Support Scams) chesta su prijevara u kojoj se korisniku prikazuje upozorenje da je rachunalo zarazeno i da treba nazvati određeni broj radi pomochi. Nakon poziva, prevaranti nude skupe usluge ili pokushavaju dochi do podataka za daljnju zloupotrebu. Backdoor programi otvaraju straznja vrata sustava i omoguchuju udaljenom napadachu pristup rachunalu bez vasheg znanja. Takvi programi chesto se koriste za distribuciju piratskog sadrzaja, hakiranje drugih rachunala ili mrezne napade. Dialeri su programi koji automatski biraju skupe telefonske brojeve, najcheshche kako bi omoguchili pristup pornografskim ili ilegalnim servisima, uz dodatne troshkove korisniku. Hijackeri (otmichari preglednika) mijenjaju postavke internetskog preglednika bez dopushtenja - preusmjeravaju pochetnu stranicu, mijenjaju trazilicu ili prikazuju lazne rezultate pretrage kako bi vas naveli na klik na određene stranice. Spyware je shpijunski softver koji prikuplja informacije o vashem ponashanju i shalje ih trechoj strani bez vasheg pristanka - primjerice, podatke o posjechenim stranicama, lozinkama ili osobnim datotekama. Trojanci su programi koji izgledaju bezopasno, ali su namjerno dizajnirani kako bi omoguchili neovlashteni pristup sustavu ili pokretali shtetne radnje. Virusi su programi koji se mogu samostalno replicirati i zaraziti druge datoteke na rachunalu. Mogu imati razlichite uchinke - od brisanja podataka do prikazivanja poruka na ekranu. Za razliku od crva, virusi se ne mogu shiriti bez pomochi korisnika. Crvi (worms) su slichni virusima, ali se shire sami - putem e-poshte, mreznih dijeljenja ili iskorishtavanjem sigurnosnih propusta u sustavu. Kako nastaju infekcije Da bi bilo koji program funkcionirao, mora se pokrenuti, isto vrijedi i za malware. Zlonamjerni programi najcheshche se sami pokrechu prilikom ukljuchivanja rachunala, koristechi zapise u Windows registru koji omoguchuju automatsko pokretanje. Problem je shto Windows ima mnogo razlichitih nachina za pokretanje programa, pa prosjechnom korisniku moze biti teshko pronachi izvor infekcije ruchno. Srechom, postoje alati koji to olakshavaju. Jedan od najpoznatijih i najpouzdanijih besplatnih alata je Autoruns iz paketa Sysinternals. Kada ga pokrenete, prikazat che vam popis svih programa koji se automatski uchitavaju prilikom pokretanja sustava. Vechina navedenih programa je legitimna i ne treba ih dirati, no Autoruns vam omoguchuje da uochite sumnjive ili nepoznate unose. Ako ih pronađete, mozete provjeriti njihovo podrijetlo i odluchiti jesu li dio malwarea. Korishtenje antivirusnih i antimalware alata Prvi korak u uklanjanju bilo koje infekcije jest pokretanje pouzdanog antivirusnog programa. Ako vech imate instaliran antivirus, provjerite je li azuriran s najnovijim definicijama virusa. Ako nemate, mozete besplatno preuzeti jedan od poznatih alata poput Kaspersky Anti-Virus, ESET NOD32, AVG, Avast, BitDefender, Trend Micro ili Avira (Antivir). Uz antivirus, preporuchuje se i dodatna zashtita specijaliziranim antimalware alatima koji su uchinkovitiji u prepoznavanju novijih prijetnji i nezeljenih programa. Među najpoznatijima su Malwarebytes Anti-Malware, Emsisoft Anti-Malware i Zemana Anti-Malware. Nakon instalacije pokrenite potpuno skeniranje sustava i uklonite sve pronađene prijetnje. U vechini sluchajeva to che biti dovoljno, no ako infekcija i dalje postoji, moguche ju je ukloniti ruchno. Ruchno uklanjanje zlonamjernog programa Ako ste prepoznali zarazeni program, mozete ga ukloniti ruchno pomochu alata Autoruns. Preuzmite i raspakirajte Autoruns u mapu C:\Autoruns. Ponovno pokrenite rachunalo u Safe Mode (sigurni nachin rada) - tako chete sprijechiti da se malware pokrene zajedno sa sustavom. Otvorite program autoruns.exe. U izborniku Options oznachite opcije Include empty locations, Verify Code Signatures i Hide Signed Microsoft Entries, a zatim pritisnite F5 da osvjezite popis pokretanja. Pregledajte sve kartice (posebno Logon i Services) i pronađite sumnjive datoteke. Naziv datoteke nalazi se u stupcu Image Path. Ako pronađete unos povezan s malwareom, desnim klikom odaberite Delete. Time se brishe zapis iz registra, shto onemoguchuje automatsko pokretanje. Nakon toga ruchno izbrishite samu datoteku putem File Explorera. Ako je ne vidite, omoguchite prikaz skrivenih datoteka. Kada ste uklonili sve sumnjive unose, ponovno pokrenite rachunalo u normalnom nachinu rada. Ako se sve uchitava bez problema i nema nepoznatih procesa, rachunalo bi sada trebalo biti chisto od infekcije. Kako sprijechiti buduche infekcije Prevencija je uvijek bolja od lijechenja. Da biste sprijechili ponovne napade, vazno je odrzavati osnovnu razinu sigurnosti. Uvijek koristite azuriran antivirusni program i redovito nadograđujte operativni sustav kako biste zatvorili sigurnosne propuste. Ukljuchite firewall (vatrozid) i pazite na datoteke koje preuzimate s interneta. Nikada ne otvarajte privitke iz sumnjivih e-poruka, ne klikajte na pop-up prozore i ne preuzimajte softver s nepoznatih stranica. Ako koristite Windows, iskljuchite automatsko pokretanje vanjskih uređaja (USB diskova), jer oni chesto sluze za shirenje virusa. Korisno je povremeno skenirati rachunalo i alatima poput Malwarebytesa, chak i ako vech imate antivirus. Time chete povechati shanse da otkrijete prijetnje koje su promakle standardnoj zashtiti. Ako zelite dodatno ochvrsnuti zashtitu, prochitajte vodiche poput Jednostavni nachini kako sigurno koristiti internet i Kako zashtititi rachunalo od ransomwarea. Ti su tekstovi korisni za razumijevanje osnovnih sigurnosnih principa i pravilne mrezne higijene. Zakljuchak Sada kada razumijete osnovne vrste zlonamjernih programa i korake za njihovo uklanjanje, imate alat koji vam moze pomochi u borbi protiv vechine uobichajenih infekcija. Nazalost, postoje i slozeniji oblici malwarea koji zahtijevaju napredne postupke ili struchnu pomoch, no osnovne mjere opisane ovdje dovoljne su za vechinu korisnika. Redovito azurirajte sustav, ne preuzimajte nepoznate datoteke i odrzavajte sigurnosni softver aktivnim. Kombinacija pazljivog ponashanja i pouzdanih alata najbolja je zashtita od prijetnji koje svakodnevno vrebaju na internetu.

Avko

11.11.2025 10:42

Predmet:Kako ukloniti trojanca, virus, crva ili drugi zlonamjerni softver

IZVOR:pcchip.hr
Ako koristite rachunalo, chitate vijesti ili pratite tehnoloshke portale, vjerojatno ste vech chuli za rachunalne viruse i druge oblike zlonamjernih programa. Rijech je o softveru koji, jednom kada zarazi vashe rachunalo, moze uzrokovati ozbiljnu shtetu - od usporavanja sustava do krađe osobnih podataka. Ono shto mnogi korisnici ne znaju jest da postoji mnogo razlichitih vrsta infekcija koje se zajednichki nazivaju malware.
Malware (zlonamjerni softver) odnosi se na programe ili datoteke razvijene s ciljem nanoshenja shtete. U tu kategoriju spadaju virusi, crvi, trojanci, shpijunski programi (spyware), otmichari preglednika (hijackeri), te određene vrste oglasnog softvera (adware).
Ovaj tekst fokusira se na najcheshche vrste primjerice viruse, trojance i crve, no opche upute vrijede i za ostale oblike zlonamjernih programa. Cilj je pruziti pregled koraka koji korisniku mogu pomochi da ukloni infekciju i zashtiti se u buduchnosti.
Koje su najcheshche vrste malwarea
Ransomware je vrsta zlonamjernog programa koji shifrira vashe datoteke i trazi otkupninu za njihovo deshifriranje. U vechini sluchajeva uplata se trazi u kriptovaluti, najcheshche Bitcoinu. Takve prijetnje mogu potpuno blokirati pristup podacima na rachunalu i chesto su usmjerene na tvrtke i institucije.
Adware je program koji generira skochne prozore i prikazuje reklame. Iako svi adware programi nisu nuzno zlonamjerni - neki legitimni softver koristi oglase kao nachin financiranja - problem nastaje kada se reklame pojavljuju bez pristanka korisnika ili kada preusmjeravaju na sumnjive stranice.
Lazne poruke tehnichke podrshke (Tech Support Scams) chesta su prijevara u kojoj se korisniku prikazuje upozorenje da je rachunalo zarazeno i da treba nazvati određeni broj radi pomochi. Nakon poziva, prevaranti nude skupe usluge ili pokushavaju dochi do podataka za daljnju zloupotrebu.
Backdoor programi otvaraju straznja vrata sustava i omoguchuju udaljenom napadachu pristup rachunalu bez vasheg znanja. Takvi programi chesto se koriste za distribuciju piratskog sadrzaja, hakiranje drugih rachunala ili mrezne napade.
Dialeri su programi koji automatski biraju skupe telefonske brojeve, najcheshche kako bi omoguchili pristup pornografskim ili ilegalnim servisima, uz dodatne troshkove korisniku.
Hijackeri (otmichari preglednika) mijenjaju postavke internetskog preglednika bez dopushtenja - preusmjeravaju pochetnu stranicu, mijenjaju trazilicu ili prikazuju lazne rezultate pretrage kako bi vas naveli na klik na određene stranice.
Spyware je shpijunski softver koji prikuplja informacije o vashem ponashanju i shalje ih trechoj strani bez vasheg pristanka - primjerice, podatke o posjechenim stranicama, lozinkama ili osobnim datotekama.
Trojanci su programi koji izgledaju bezopasno, ali su namjerno dizajnirani kako bi omoguchili neovlashteni pristup sustavu ili pokretali shtetne radnje.
Virusi su programi koji se mogu samostalno replicirati i zaraziti druge datoteke na rachunalu. Mogu imati razlichite uchinke - od brisanja podataka do prikazivanja poruka na ekranu. Za razliku od crva, virusi se ne mogu shiriti bez pomochi korisnika.
Crvi (worms) su slichni virusima, ali se shire sami - putem e-poshte, mreznih dijeljenja ili iskorishtavanjem sigurnosnih propusta u sustavu.
Kako nastaju infekcije
Da bi bilo koji program funkcionirao, mora se pokrenuti, isto vrijedi i za malware. Zlonamjerni programi najcheshche se sami pokrechu prilikom ukljuchivanja rachunala, koristechi zapise u Windows registru koji omoguchuju automatsko pokretanje.
Problem je shto Windows ima mnogo razlichitih nachina za pokretanje programa, pa prosjechnom korisniku moze biti teshko pronachi izvor infekcije ruchno. Srechom, postoje alati koji to olakshavaju.
Jedan od najpoznatijih i najpouzdanijih besplatnih alata je Autoruns iz paketa Sysinternals. Kada ga pokrenete, prikazat che vam popis svih programa koji se automatski uchitavaju prilikom pokretanja sustava.
Vechina navedenih programa je legitimna i ne treba ih dirati, no Autoruns vam omoguchuje da uochite sumnjive ili nepoznate unose. Ako ih pronađete, mozete provjeriti njihovo podrijetlo i odluchiti jesu li dio malwarea.
Korishtenje antivirusnih i antimalware alata
Prvi korak u uklanjanju bilo koje infekcije jest pokretanje pouzdanog antivirusnog programa. Ako vech imate instaliran antivirus, provjerite je li azuriran s najnovijim definicijama virusa. Ako nemate, mozete besplatno preuzeti jedan od poznatih alata poput Kaspersky Anti-Virus, ESET NOD32, AVG, Avast, BitDefender, Trend Micro ili Avira (Antivir).
Uz antivirus, preporuchuje se i dodatna zashtita specijaliziranim antimalware alatima koji su uchinkovitiji u prepoznavanju novijih prijetnji i nezeljenih programa. Među najpoznatijima su Malwarebytes Anti-Malware, Emsisoft Anti-Malware i Zemana Anti-Malware.
Nakon instalacije pokrenite potpuno skeniranje sustava i uklonite sve pronađene prijetnje. U vechini sluchajeva to che biti dovoljno, no ako infekcija i dalje postoji, moguche ju je ukloniti ruchno.
Ruchno uklanjanje zlonamjernog programa
Ako ste prepoznali zarazeni program, mozete ga ukloniti ruchno pomochu alata Autoruns.
Preuzmite i raspakirajte Autoruns u mapu C:\Autoruns. Ponovno pokrenite rachunalo u Safe Mode (sigurni nachin rada) - tako chete sprijechiti da se malware pokrene zajedno sa sustavom. Otvorite program autoruns.exe. U izborniku Options oznachite opcije Include empty locations, Verify Code Signatures i Hide Signed Microsoft Entries, a zatim pritisnite F5 da osvjezite popis pokretanja.
Pregledajte sve kartice (posebno Logon i Services) i pronađite sumnjive datoteke. Naziv datoteke nalazi se u stupcu Image Path. Ako pronađete unos povezan s malwareom, desnim klikom odaberite Delete. Time se brishe zapis iz registra, shto onemoguchuje automatsko pokretanje. Nakon toga ruchno izbrishite samu datoteku putem File Explorera. Ako je ne vidite, omoguchite prikaz skrivenih datoteka. Kada ste uklonili sve sumnjive unose, ponovno pokrenite rachunalo u normalnom nachinu rada.
Ako se sve uchitava bez problema i nema nepoznatih procesa, rachunalo bi sada trebalo biti chisto od infekcije.
Kako sprijechiti buduche infekcije
Prevencija je uvijek bolja od lijechenja. Da biste sprijechili ponovne napade, vazno je odrzavati osnovnu razinu sigurnosti.
Uvijek koristite azuriran antivirusni program i redovito nadograđujte operativni sustav kako biste zatvorili sigurnosne propuste. Ukljuchite firewall (vatrozid) i pazite na datoteke koje preuzimate s interneta.
Nikada ne otvarajte privitke iz sumnjivih e-poruka, ne klikajte na pop-up prozore i ne preuzimajte softver s nepoznatih stranica. Ako koristite Windows, iskljuchite automatsko pokretanje vanjskih uređaja (USB diskova), jer oni chesto sluze za shirenje virusa.
Korisno je povremeno skenirati rachunalo i alatima poput Malwarebytesa, chak i ako vech imate antivirus. Time chete povechati shanse da otkrijete prijetnje koje su promakle standardnoj zashtiti. Ako zelite dodatno ochvrsnuti zashtitu, prochitajte vodiche poput Jednostavni nachini kako sigurno koristiti internet i Kako zashtititi rachunalo od ransomwarea. Ti su tekstovi korisni za razumijevanje osnovnih sigurnosnih principa i pravilne mrezne higijene.
Zakljuchak
Sada kada razumijete osnovne vrste zlonamjernih programa i korake za njihovo uklanjanje, imate alat koji vam moze pomochi u borbi protiv vechine uobichajenih infekcija. Nazalost, postoje i slozeniji oblici malwarea koji zahtijevaju napredne postupke ili struchnu pomoch, no osnovne mjere opisane ovdje dovoljne su za vechinu korisnika.
Redovito azurirajte sustav, ne preuzimajte nepoznate datoteke i odrzavajte sigurnosni softver aktivnim. Kombinacija pazljivog ponashanja i pouzdanih alata najbolja je zashtita od prijetnji koje svakodnevno vrebaju na internetu.