Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

To su uređaji od jedne firme,a ima ih joÅ¡ od drugih firmi,samo zavisi u tko će s kim radit i zastupat njegove kase.

---

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

Konkretno može li se napravit i kako xml funkcija za ovaj xml fajl,ali da podatke uzima iz neke tabele ili querija preko recordset-a.Ja sam uspio nešto dobit.Ovako treba da izgleda xml fajl za Tremol printer:
Primjer 1:
<TremolFpServer Command="Receipt" Description="*** DEMO RAČUN ***">
<Item Code="1" Quantity="1.905" Discount="2.5%" />
<Item Code="2" Quantity="2.98" Surcharge="1%" />
<Payment Type="Virman" Amount="1" />
<Payment Type="Gotovina" Amount="100.95" />
<AdditionalLine Message="Linija sa proizvoljnim tekstom 1" />
<AdditionalLine Message="Linija sa proizvoljnim tekstom 2" />
</TremolFpServer>
Primjer 2:
<TremolFpServer Command="Receipt" Description="*** DEMO RAČUN ***">
<Item Description="Test new item" Quantity="4" Price="2.95" VatInfo="1" Department="4" UnitName="kg" />
<Payment Type="Virman" Amount="1" />
<Payment Type="Gotovina" Amount="100.95" />
<AdditionalLine Message="Linija sa proizvoljnim tekstom 1" />
<AdditionalLine Message="Linija sa proizvoljnim tekstom 2" />
</TremolFpServer>
Ovo sam dobio ja:
<TremolFpServer Command="Receipt" Description="*** DEMO RAČUN ***">
<Item>Description=" AMAY TUÅ  GEL"</Item>
<Payment Type="Virman" Amount="1"/>
<Item>Description="ŽVAKE,LIZE OD1"</Item>
<Payment Type="Virman" Amount="1"/>
<Item>Description="ŽVAKE,LIZE OD1"</Item>
<Payment Type="Virman" Amount="1"/>
<Item>Description="ŽVAKE,LIZE OD1"</Item>
<Payment Type="Virman" Amount="1"/>
<Item>Description="ŽVAKE,LIZE OD1"</Item>
<Payment Type="Virman" Amount="1"/>
<Item>Description="ŽVAKE,LIZE OD1"</Item>
<Payment Type="Virman" Amount="1"/>
</TremolFpServer>
Ovo je moj code koji sam započeo:

---

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

Da bi napravili xpl format moramo imati xsd u kome se nalazi struktrura xml-a.
Xml je baza koja nema unaprijed uredjenu struktruru.
Primjer:
<Item Description>" & RS2!ArtNaz & "</Item Description>
<Item Description></Item Description>-Evo ovo je naprp. ime polja u koji se smijesta podatak izmedju tagova.
Za svaki novi podatak moramo upisati ime polja odnosno pripadnost.

Mozemo napraviti kod napamet jer koliko ja znam jos ni server sa bazom nije postvljen tako da se jos nezna struktrura podataka.

Ako grijesim ispravite me.

---

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

Struktura xml-a nije važna za server u poreznoj.Ona je važna za printer koji koristimo.Za ovaj tremol sam ja dao gore Primjer2.Znači mi iz svojih aplikacija ne Å¡aljemo niÅ¡ta u poreznu nego na printer fiskalni.Kad on ispiÅ¡e ovaj xml dokument u obliku računa taj se račun pohranjuje u fiskalnoj memoriji printera.Onda printer sam bez naÅ¡ih komandi u neko doba koje mi neznamo kada Å¡alje podatke u poreznu u obliku jednog izvjeÅ¡taja.To radi na taj princip bio sam na prezentaciji.

---

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

Zakaci bazu bez formi sa bar 5 racuna.

---

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

Pozdrav ekipa,
Evo vidim da je rasprava u toku pa da malo pomognem poÅ¡to imam dosta iskustva u fiskalizaciji i prilagođavanju softvera.

- oko broja artikala u bazi i Å¡tampaču. Svaki uređaj ima svoj maksimalni kapacitet po pitanju broja artikala. Taj broj se kreće od 10000 - 81000 (za uređaje u RS). Kod fiskalnih printera nije neophodno da sve artikle "prekrcate" u printer iz vaÅ¡e aplikacije već se to automatski radi prilikom prve prodaje artikla. I oni ostaju u memoriji printera sve dok ih od tamo ne obriÅ¡ete eksplicitnom naredbom (ili ako se printer resetuje). PoÅ¡to neki klijenti imaju veći broj artikala od max. broja uređaja vaÅ¡ softver može nakon urađenog dnevnog izvjeÅ¡taja da obriÅ¡e sve artikle iz memorije printera (sem jednog po Zakonu). I sutra dan "Jovo-nanovo".
- vrste memorija u fiskalnom printeru. Ima ih viÅ¡e: programska, radna, fiskalna. Programska je firmware koji proizvođač upisuje prije prodaje servisu i on mora odgovarati etalonu koji je kod Poreske uprave i odobren je za upotrebu. Radna memorija se dijeli na dvije: ona koja čuva prodaju i ona koja čuva podatke o artiklima, zaglavlje, podnožje, podatke o brzini porta, operatore. Fiskalna memorija je EPROM sa kontrolerom na Å¡tampanoj pločici a sve zaliveno u tečnu plastiku. Proizvođač je isporučuje servisu sa upisanim serijskim brojem(IBFM). Servis prilikom fiskalizacije u fiskalnu memoriju upisuje poreski (13 cifara) i PDV (12 cifara) broj. Ako obveznik nije u PDV-u upisuje se 12 nula. Prilikom izrade dnevnog izvjeÅ¡taja sumarni podatci o prodaji po PDV stopama se prebacuju iz radne memorije u fiskalnu, a briÅ¡u se iz radne memorije.
- slanje GPRS-om. Svaki fiskalni uređaj mora biti povezan sa GPRS terminalom. On može biti nezavisan uređaj spojen kablom sa kasom-printerom ili može biti ugrađen u tijelo fiskalnog uređaja. Kako god bio spojen radi na isti način. GPRS terminal čita podatke iz fiskalne memorije i Å¡alje ih na server Poreske uprave. Å alju se znači samo zbirni podatci tipa 1500 KM evidentiranog prometa po PDV stopi 2, 200 KM reklamiranog prometa po PDV stopi 2. Znači obveznik je imao taj dan 1300KM stvarnog prometa (brojači se nikad ne smanjuju). Ne Å¡alju se ni pojedinačni artikli niti računi itd. Izuzetak su veleprodajni uređaji (nisam siguran da će ići u FBiH) kod kojih se joÅ¡ Å¡alje i poreski broj klijenata sa sumom računa.
- prerada softvera. Vaš softver morate da prepravite tako da:
1. sve komande prema printeru idu kreiranjem tekstualnih fajlova sa sintaksom koju zahtjeva fiskalni drajver. Uputstvo imate kod proizvođača.
2. morate da obezbijedite jedinistven par ime artikla-PLU. PLU je broj (Integer) pod kojim printer vodi jedan artikl. Ime artikla ne smije biti identično ni sa jednim već programiranim artiklom, a koji ima različit PLU. Maksimalnu dužinu naziva artikla možete naći u uputstvima od proizvođača.
3. morate zabraniti izmjenu naziva ili PDV stope bilo kog artikla u zabranjenom periodu. Zabranjeni period počinje sa prvom prodajom, a zavrÅ¡ava sa dnevnim izvjeÅ¡tajem. Nakon dnevnog izvjeÅ¡taja (ili prije prve prodaje) slobodni ste da radite sa artiklima Å¡ta želite, ali opet poÅ¡tujući princip jedinstvenog imena.
-------
ima toga joÅ¡, a ako treba postaviću vam primjere fajlova za FP550P koji se koristi u RS. DoduÅ¡e u RS se koristi FLink, a FBiH WinPrint, ali način rada i sintaksa je slična.

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

Pozdrav dragan59 i dobro nam dosao. Bilo b dobro da nam postavis primjere fajlova kao i izgled racuna sa stampe. Ne vjerujem da ce kod nas biti bilo sta drugacije. Nesto sam nacuo da ce i softber za server uzeti iz Rs-a.

---

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

Evo koji sam dobio xml ispis račuma.Dragan je napisao da ispis računa ide kao tekst dokument,ali mi Å¡to smo dobili uputstvo od tremol printera kod njih ide xml fajl.
<TremolFpServer Command="Receipt" Description="*** RAČUN ***">
<Item Description=" AMAY TUÅ  GEL" Quantity="1" Price="4,55" VatInfo="1" Department="4" UnitName="kom"/>
<Item Description="ŽVAKE,LIZE OD1" Quantity="1,25" Price="0,15" VatInfo="1" Department="4" UnitName="kom"/>
<Item Description="ŽVAKE,LIZE OD1" Quantity="1" Price="0,15" VatInfo="1" Department="4" UnitName="kom"/>
<Item Description="ŽVAKE,LIZE OD1" Quantity="3" Price="0,15" VatInfo="1" Department="4" UnitName="kom"/>
<Item Description="ŽVAKE,LIZE OD1" Quantity="1" Price="0,15" VatInfo="1" Department="4" UnitName="kom"/>
<Item Description="ŽVAKE,LIZE OD1" Quantity="2" Price="0,15" VatInfo="1" Department="4" UnitName="kom"/>
<Payment Type="Virman" Amount="1"/>
<Payment Type="Gotovina" Amount="5,7875"/>
<AdditionalLine Message="Hvala na posjeti"/>
</TremolFpServer>

---

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

Evo i code koji pravi ovaj xml uspio sam ga napravit:

---

Predmet:Re: Fiskalizacija u FBiH

---

U RS se koriste 3 fiskalna printera. Mikroelektronika ima verziju FP550P od Datecsa, Digit ima printer Partner od Karat Electronics-a i Galeb ima neÅ¡to slično FP550P, ali na tijelu nekog Epson termalnog printera.
Svaki od ovih printera ima svoj tzv. "fiskalni drajver" koji je certifikovan od strane komisije ministarstva finansija. I samo taj drajver "ima pravo" da se obaća direktno printeru. POS softveri ne moraju da se certifikuju, ali moraju da se preprave tako da komuniciraju sa fiskalnim drajverom. Ta komunikacija se obično obavlja slanjem tekstualnog (i XML je samo specijalno formatiran txt) fajla u određeni folder. F. drajver obradi fajl i ako je sve OK izvrÅ¡i ga. Nakon Å¡to ga obradi on u njega (u poslati tekstualni fajl) upiÅ¡e na određena mjesta npr. ako je sve proÅ¡lo OK, onda OK, ako je bila greÅ¡ka Er ili Sd(standby). Takođe može da upiÅ¡e i broj izdatog fiskalnog računa Å¡to je vrlo bitna za automatizovan prenos u poresku fakturu.

NajviÅ¡e je u upotrebi printer FP550P (lokalno nazvan Professional, a VP verzija Hybrid) pa najveći broj POS softvera radi sa njim tj. sa FLink-om koji je njegov certifikovani drajver.
Evo primjera:
prodaja:

S,1,______,_,__;Artikl-xx;0,3;1,000;1;1;2;0;1593;
S,1,______,_,__;Artikl-xy;0,3;1,000;1;1;2;0;1594;
T,1,______,_,__;

//obasnjenje
S,-komanda za prodaju
1,-redni broj kase, uvijek 1
______,_,__; - 6, pa 1 pa 2 underscor-a, na ta mjesta nakon obrade drajver upise broj kase i rezulta obrade, npr 025358,1,OK, ili u slučaju greÅ¡ke 025358,1,Er
Artikl-xx - naziv artikla, do 32 znaka ili već koliko proizvođač kaže, mora biti jedinstven
0,3 - MPC sa PDV-om
1,000 - količina
1 - Å¡tand - nebitno uvijek 1
1 - grupa - nebitno uvijek 1
2 - PDV stopa (17%), za one van PDV-a ide 1, a za artikle bez PDV-a (boravišna taksa npr.) 4
0 - uvijek 0
1593 - PLU artikla, Integer pod kojim printer vodi artikl.

T-komande za plaćanje
Iza crtica nema niÅ¡ta jer je odabrano gotovinsko plaćanje sa tačnim iznosom. Može ići ono Å¡to je kupac dao recimo
T,1,______,_,__;0;50 i tada će na računu biti ispisano koliko je kupac dao i koliko je kusura kupcu.
U slučaju recimo virmanskog iÅ¡lo bi:
T,1,______,_,__;3 - nema potrebe za iznosom
Može ići i viÅ¡e ovih komandi uzastopno ako je plaćanje mijeÅ¡ano npr.
T,1,______,_,__;0;10
T,1,______,_,__;3;50
znači 10 KM gotovinom i 50 virmanom. Ovaj način se koristi u apotekama da bi se razdvojio dio koji plaća Fond (virman) od dijela koji plaća kupac (gotovina)