Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Windows10 i Linux, sigurnosne postake

---

S krajem Windowsa 10 prebacujete se na Linux? Usporedili smo sigurnosne postavke.
Kako smo ushli u godinu u kojoj chemo se oprostiti od Windowsa 10, njihovi sadashnji korisnici polako rade kalkulacije.
Definitivno je najbezbolnija opcija u financijskom smislu prelazak na Linux jer se radi o potpuno besplatnom postupku. Naravno, ovdje che se trebati stechi navika korishtenja drugachijeg operativnog sustava, a ono na shto smo se nadovezali u ovom tekstu je sigurnosni aspekt.
SHto se na Linuxu događa sa znachajkama kao shto su vatrozid, administrativne ovlasti ili antivirusni programi, a radi se o osnovnim sigurnosnim postavkama Windowsa 10? U nastavku teksta napravili smo usporedbu.
1.    Vatrozid
Windowsi 10 imaju Windows Defender, sustav vatrozida koji je ugrađen u gotovo svaki aspekt operativnog sustava. Windows Defender je omoguchen prema zadanim postavkama i njegovo onemoguchavanje je veliki rizik jer su Windowsi operativni sustav koji je najcheshcha meta hakerskih napada.
Kod velikog broja Linux distribucija vatrozid uopche nije omoguchen prema zadanim postavkama, a stvar dodatno komplicira chinjenica da postoje drugachiji vatrozidi za drugachije bazne distribucije. Na primjer, Ubuntu ima Uncomplicated Firewall (UFW), a Fedora Firewalld.
Ono shto je kljuchna razlika između vatrozida na Windowsima i na Linuxu je da kod Linuxa korisnik ima nad njim mnogo vechu kontrolu. Kod tzv. Firewall konfiguracije na Linuxu kontrolirate zone, usluge, IPSets znachajku, portove, protokole, suchelja i josh mnogo toga. Sve ovo vas ipak ne treba strashiti jer zapravo kod vatrozida na Linuxu ne morate nishta mijenjati osim u specifichnim situacijama.

2.    Sudo vs. administrator
Kod Windowsa 10 postoji status administratora i kada su za odrađivanje određenog zadatka potrebne administratorske ovlasti, dovoljno je samo kliknuti na Ok prilikom upita. CHak mozete i, na primjer, otvoriti Windows Terminal aplikaciju i koristiti je s administratorskim ovlastima bez da morate unositi bilo kakvu lozinku.
Kod Linuxa svaki put kada zelite pokrenuti administratorski zadatak, morat chete unijeti korisnichku lozinku. Drugim rijechima, ako zelite pokrenuti naredbu s administratorskim ovlastima, koristit chete tzv. sudo shto znachi Super User Do. Pokretanje naredbe sa sudo statusom zahtijeva unos korisnichke lozinke. Ako netko pokusha pokrenuti administratorski zadatak na vashem uređaju (a to moze biti maliciozni napad), morat che znati vashu lozinku jer u protivnom neche uspjeti.
Na ovakav nachin funkcioniranja Linuxa korisnici Windowsa 10 che se svakako morati naviknuti i on je dobra stvar jer je operativni sustav mnogo sigurniji.

3.    Dopushtenja
Kod Windowsa 10 korisnik zapravo nema neke izrazene moguchnosti konfiguriranja dopushtenja. Kod Linuxa je potpuno drugachije i korisnik ima kompletnu kontrolu nad izdavanjem dopushtenja.
Dopushtenjima na Linuxu upravlja se na dva nachina: putem naredbi ili putem grafichkog korisnichkog suchelja. Kada zelite prilagoditi dopushtenje za datoteku ili mapu putem naredbi, koristit chete chmod naredbu. Kada dopushtenje prilagođavate putem grafichkog korisnichkog suchelja, koristit chete file manager distribucije Linuxa koju koristite.
Na jednu stvar treba obratiti pozornost, a radi se o tome da imate vechu moch upravljanja dopushtenjima putem naredbi. S druge strane, to nije apsolutna nuznost. Na primjer, s GNOME file managerom mozete postaviti prilagođena dopushtenja za datoteke i mape na nachin da kliknete desnom tipkom misha i odaberete Properties. Zatim proshirujete Permissions sekciju i unutar novog pop-up prozora prilagođavate dopushtenja za vlasnika (to ste vi), grupe i ostalo. CHak mozete promijeniti dopushtenja za mape tako da sve podmape i datoteke unutar njih imaju iste postavke.
Ovakav sustav dopushtenja josh je jedan razlog zashto je Linux smatran opchenito sigurnijim operativnim sustavom od Windowsa.

4.    Antivirusni programi
Kod Windowsa 10 su antivirusni programi apsolutno nuzni. Kod Linuxa antivirusni programi uopche nisu smatrani kao neshto nuzno.
Korisnici koji koriste Linux desetljechima chesto nisu nikad pristupili instalaciji antivirusnih programa. Svakako postoje ovakve vrste programa i aplikacija za Linux, no u pravilu ih se rijetko koristi.
Jedan od razloga zashto je to tako je sama srz arhitekture Linuxa kao operativnog sustava koji je iznimno siguran. Drugi razlog je njegova popularnost koja se nikako ne moze usporediti s Windowsima koji imaju veliki udio na trzishtu operativnih sustava i najcheshcha su meta napada.
Zadnjih nekoliko godina neshto je porastao broj malware napada na Linux, no josh se uvijek ne moze rechi da je zashtita u obliku antivirusnog programa potrebna ili predstavlja nuznost.

5.    Zakrpe za utvrđene ranjivosti sustava
Kada se utvrdi da određena Linux distribucija ima ranjivosti, zakrpa koja isti problem rjeshava zna se dostaviti u doslovno par sati.
Kod Windowsa 10 takvo neshto se nikako ne moze ochekivati i dobro znamo na koji nachin funkcioniraju azuriranja. Znaju prochi tjedni nakon otkrivanja ranjivosti unutar sustava, a zakrpe ili novog azuriranja koje ga donosi josh uvijek nema.
Microsoft vech tradicionalno za Windowse 10 ima tzv. Patch Tuesday koji je svaki drugi utorak u mjesecu kada korisnici dobivaju nuzne zakrpe. Kod Linuxa ovakav raspored ne postoji pa se zakrpe plasiraju korisnicima chim ih se stvori.

Zakljuchak
Ukratko smo usporedili Windowse 10 i Linux u kontekstu sigurnosnog aspekta i sada mozete vidjeti koje su njihove međusobne razlike. Windowsi 10 polako dolaze svom kraju i njihovi korisnici morat che definirati shto zele.
Iz svega izlozenog je vidljivo da Linux moze biti sjajna opcija za tranziciju i da trazi određeni period navikavanja jer drugachije funkcionira u odnosu na Windowse 10.
Radi se o operativnom sustavu koji je mnogo sigurniji od Windowsa 10 i prelazak na njega je praktichki besplatan pa s pravom moze predstavljati idealnu opciju za korisnike koji ne zele izdvajati financijska sredstava za kupnju novog rachunala s Windowsima 11.


izvor:pcchip.hr

---