Izgleda nevjerojatno da su Egipani izgradili metropolu tako
veli
anstvene arhitekture kao što je piramida, u pustinjskom
podru
ju naizgled negostoljubivom prema životu i
nesposobnom za pružanje prikladnog okoliša razvoju jedne
civilizacije. To izvanredno postignue poslužilo je egiptologu
Kurtu Mendelsohnu kao potvrda njegove teorije o tome da
se gradnja piramida razvila kao vrsta civilne službe, u
nastojanju da se sprije
i nezaposlenost i povea blagostanje
u Egiptu.
Mendelsohn pretpostavlja da je administracija u drevnom
Egiptu, vjerujui u potrebu stvaranja više državno
orijentiranog naroda, prisilila religiju i obredne tradicije
utjelovljene u filozofiji piramide da ustupe vodee mjesto
njihovim društveno-ekonomskim planovima.
Takvo moderno vienje drevne i visokorazvijene civilizacije
u najboljem je slu
aju postavka koja se može primijeniti na
piramide iz mnogo kasnijeg razdoblja propadanja Egipta.
Društveno-ekonomska teorija povijesti,
ovjekovih
nastojanja i djelovanja, teško je održiva
ak i kada se primijeni
na moderno doba, a kamoli tek na civilizacije nadahnute