Prikazi cijelu temu
05.11.2021 12:23
05.11.2021 12:23
Predmet:Re:Linux za pocetnike
IZVOR:
Matija Gračanin
bug.hr
Ubuntu - dašak jednostavnosti
Slavna distribucija, koja, ne samo da je dugi niz godina bila prvim izborom za one koji tek ulaze u svijet Linuxa, nego nerijetko služi kao temelj za brojne druge distribucije, a to već mnogo govori. Ipak, popularnost mu u posljednje vrijeme jenjava, dok pozornost polagano preuzimaju brojne distribucije koje se zapravo temelje upravo na njemu…
Velika je vjerojatnost da su, čak i oni koji dosad nisu gotovo ništa znali o svijetu Linuxa, čuli za Ubuntu. Riječ je, naime, o slavnoj distribuciji Linuxa, koja se prvi put pojavila 2004. godine te se temelji na Debianu. Ubuntu razvija Cannonical, engleska tvrtka koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth za promociju projekata slobodnog softvera. Slavu je stekla svojim pristupom, nastojeći Linux približiti što većem krugu korisnika, čineći stvari daleko jednostavnijima nego što su dotad možda bile, ali i time da se vrlo brzo razvija. Naime, nova inačica izlazi svakih šest mjeseci ili dvaput godišnje, pa se samim time tako i označavaju inačice.
Ubuntu Software središnje je mjesto otkud će se instalirati na desetke tisuća dostupnih aplikacija, s time da ne treba zaboraviti kako Ubuntu već nakon instalacije dolazi solidno opremljen softverom pa je, zapravo, odmah spreman za rad
Aktualna inačica je 20.10 (listopad ove godine), a prethodna je bila 20.04 (travanj ove godine). Svaka od tih inačica dobiva devet mjeseci ažuriranja, a onda je potrebno prijeći na novo izdanje, a svake se dvije godine pojavi inačica s produljenom podrškom (LTS), a to je trenutačno Ubuntu 20.04.1 LTS, koja sada ima punih pet godina podrške (to su ujedno i preporučene verzije koje bi trebalo instalirati). Kako bi sve bilo zabavnije, svako izdanje dobiva i neko zabavno ime, pa je tako aktualna inačica nazvana Groovy Gorilla, prethodna Focal Fossa, a iduće godine u travnju trebala bi se pojaviti inačica Hirsute Hippo.
Ubuntu se oslanja na grafičko sučelje Gnome, koje pomalo odudara od drugih, kojima je jedan od istaknutih detalja relativno ti***an startni izbornik (nekoliko je izdanja nudio Unity, no taj je pokus pomalo neslavno završio, i Cannonical ga je napustio u korist Gnomea). Oni koji prvi put vide Gnome, gotovo sigurno s njime neće imati problema, jer sučelje je zapravo prilično intuitivno, ali ako se prelazi s Windowsa, onda će biti potrebno ponešto navikavanja. Slično kao i neke druge distribucije, Ubuntu se može početi koristiti odmah nakon instalacije zato što je opremljen hrpicom tradicionalnih aplikacija. Doduše, na umu valja imati da se Cannonical odlučio tvrdoglavo držati zamisli slobodnoga softvera, pa će se za dodatke koji ne prate tu filozofiju morati posebno potruditi.
Za sučelje se oslanja na Gnome, a na njega će se morati malo navikavati, i to pogotovo oni koji prelaze s Windowsa. Ipak, dovoljno je intuitivno da s njime nitko ne bi trebao imati problema…
To će se možda najviše primijetiti po činjenici da Ubuntu ne raspolaže svim kodekima, pa ako se želi nesmetano reproducirati sva multimedija, bit će ih potrebno naknadno instalirati, ili se jednostavno osloniti na VLC. Uz solidnu ponudu aplikacija, tu je i nezaobilazni softverski centar Ubuntu Software, preko kojega je moguće instalirati ogroman broj aplikacija, ali i stvarčice kao što su WINE ili Steam, za one koji imaju namjeru igrati računalne igre. Ubuntu ima ogromnu bazu korisnika, solidnu podršku i zaista velike mogućnosti, a tijekom vremena evoluirao je i ušao u poslovni segment, pa sada nudi podršku za tehnologije poput Openstacka ili Kubernetesa te podršku za iOT. No, dobro se snalazi i kao klasična desktop distribucija, nudeći sve ono što korisnicima zapravo i treba, a tu su i njegove brojne varijante kao što su Kubuntu, Lubuntu, Ubuntu MATE, Xubuntu i Ubuntu Studio, koji se ponajviše razlikuju prema sučeljima s kojima dolaze. Sve u svemu, teško je ne reći da je upravo ta popularna distribucija još jedan sjajan kandidat za prvi ulazak u svijet Linuxa.
IZVOR:
Matija Gračanin
bug.hr
Ubuntu - dašak jednostavnosti
Slavna distribucija, koja, ne samo da je dugi niz godina bila prvim izborom za one koji tek ulaze u svijet Linuxa, nego nerijetko služi kao temelj za brojne druge distribucije, a to već mnogo govori. Ipak, popularnost mu u posljednje vrijeme jenjava, dok pozornost polagano preuzimaju brojne distribucije koje se zapravo temelje upravo na njemu…
Velika je vjerojatnost da su, čak i oni koji dosad nisu gotovo ništa znali o svijetu Linuxa, čuli za Ubuntu. Riječ je, naime, o slavnoj distribuciji Linuxa, koja se prvi put pojavila 2004. godine te se temelji na Debianu. Ubuntu razvija Cannonical, engleska tvrtka koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth za promociju projekata slobodnog softvera. Slavu je stekla svojim pristupom, nastojeći Linux približiti što većem krugu korisnika, čineći stvari daleko jednostavnijima nego što su dotad možda bile, ali i time da se vrlo brzo razvija. Naime, nova inačica izlazi svakih šest mjeseci ili dvaput godišnje, pa se samim time tako i označavaju inačice.
Ubuntu Software središnje je mjesto otkud će se instalirati na desetke tisuća dostupnih aplikacija, s time da ne treba zaboraviti kako Ubuntu već nakon instalacije dolazi solidno opremljen softverom pa je, zapravo, odmah spreman za rad
Aktualna inačica je 20.10 (listopad ove godine), a prethodna je bila 20.04 (travanj ove godine). Svaka od tih inačica dobiva devet mjeseci ažuriranja, a onda je potrebno prijeći na novo izdanje, a svake se dvije godine pojavi inačica s produljenom podrškom (LTS), a to je trenutačno Ubuntu 20.04.1 LTS, koja sada ima punih pet godina podrške (to su ujedno i preporučene verzije koje bi trebalo instalirati). Kako bi sve bilo zabavnije, svako izdanje dobiva i neko zabavno ime, pa je tako aktualna inačica nazvana Groovy Gorilla, prethodna Focal Fossa, a iduće godine u travnju trebala bi se pojaviti inačica Hirsute Hippo.
Ubuntu se oslanja na grafičko sučelje Gnome, koje pomalo odudara od drugih, kojima je jedan od istaknutih detalja relativno ti***an startni izbornik (nekoliko je izdanja nudio Unity, no taj je pokus pomalo neslavno završio, i Cannonical ga je napustio u korist Gnomea). Oni koji prvi put vide Gnome, gotovo sigurno s njime neće imati problema, jer sučelje je zapravo prilično intuitivno, ali ako se prelazi s Windowsa, onda će biti potrebno ponešto navikavanja. Slično kao i neke druge distribucije, Ubuntu se može početi koristiti odmah nakon instalacije zato što je opremljen hrpicom tradicionalnih aplikacija. Doduše, na umu valja imati da se Cannonical odlučio tvrdoglavo držati zamisli slobodnoga softvera, pa će se za dodatke koji ne prate tu filozofiju morati posebno potruditi.
Za sučelje se oslanja na Gnome, a na njega će se morati malo navikavati, i to pogotovo oni koji prelaze s Windowsa. Ipak, dovoljno je intuitivno da s njime nitko ne bi trebao imati problema…
To će se možda najviše primijetiti po činjenici da Ubuntu ne raspolaže svim kodekima, pa ako se želi nesmetano reproducirati sva multimedija, bit će ih potrebno naknadno instalirati, ili se jednostavno osloniti na VLC. Uz solidnu ponudu aplikacija, tu je i nezaobilazni softverski centar Ubuntu Software, preko kojega je moguće instalirati ogroman broj aplikacija, ali i stvarčice kao što su WINE ili Steam, za one koji imaju namjeru igrati računalne igre. Ubuntu ima ogromnu bazu korisnika, solidnu podršku i zaista velike mogućnosti, a tijekom vremena evoluirao je i ušao u poslovni segment, pa sada nudi podršku za tehnologije poput Openstacka ili Kubernetesa te podršku za iOT. No, dobro se snalazi i kao klasična desktop distribucija, nudeći sve ono što korisnicima zapravo i treba, a tu su i njegove brojne varijante kao što su Kubuntu, Lubuntu, Ubuntu MATE, Xubuntu i Ubuntu Studio, koji se ponajviše razlikuju prema sučeljima s kojima dolaze. Sve u svemu, teško je ne reći da je upravo ta popularna distribucija još jedan sjajan kandidat za prvi ulazak u svijet Linuxa.
zivot je moja domovina.