Predmet:Uskoro slijede "klimatski ratovi"
Klimatske promjene predstavljaju skoru, rastuću i ozbiljnu prijetnju zdravlju i sigurnosti cijelog čovječanstva, istaknuto je na stručnoj konferenciji koja se početkom sedmice održala u Londonu.
Oficiri britanske vojske na simpoziju su upozorili da bi cijene hrane i goriva mogle naglo porasti zbog sukoba koje će izazvati sve veće klimatske promjene. U dokumentu koji je predstavljen učesnicima ističe se da će humanitarne katastrofe povećati pritisak na vojne resurse, pa se od vlasti traži da prihvate ambicioznije ciljeve u smanjivanju emisija stakleničkih plinova.
S obzirom da kroz šest sedmica počinje UN-ova konferencija o klimatskim promjenama, britanski doktori, akademici i vojni stručnjaci okupili su se na sastanku koji se održao u sjedištu British Medical Associationa kako bi raspravili o potrebi da razvijene zemlje intenziviraju svoju borbu protiv globalnog zatopljenja.
Naučna istraživanja pokazuju da bi najteže posljedice zagrijavanja mogle osjetiti relativno siromašne zemlje tropskih predjela. Britanski vojni stručnjaci podsjetili su da se veliki dio trgovine odvija upravo kroz ta područja te da Sjeverna Amerika, Evropa i Kina spadaju u društva koja su vrlo ovisna o uvozu nafte i drugih resursa.
Admiral Neil Morisetti, povjerenik za klimatsku i energetsku sigurnost u britanskom ministarstvu odbrane, rekao je da bi sukobi u tim područjima otežali i poskupjeli transport resursa o kojima uvelike ovise zemlje poput Velike Britanije.
"Ako postoje opasnosti u trgovačkim rutama, one će se odraziti na hranu i energiju", rekao je Morisetti za BBC i dodao: "Cijene energije će porasti – cijene na benzinskim pumpama, kao i cijene dobara koja se proizvode u jugoistočnoj Aziji, a koja mi uvozimo".
Neka nova istraživanja pokazala su da će klimatske promjene povećati opasnost izbijanja vojnih sukoba jer će se povećati takmičenje za rijetke, ali esencijalne resurse kao što su voda i hrana. Tako je na primjer Međunarodni institut za strateška istraživanja nedavno upozorio da će klimatske promjene 'povećati rizik nestašica resursa, masovnih migracija i civilnih sukoba'. Britansko ministarstvo odbrane smatra da će one izazvati promjene u uslovima koji su potrebni za izazivanje sukoba.
Alejandro Litovsky, osnivač organizacije Earth Security Initiative, ističe da će cijene hrane rasti čak i ako ratnih sukoba ne bude.
"Od 2000. godine do danas svjedočili smo porastu cijena, a on se vjerovatno neće zaustaviti", rekao je Litovsky. "Na rast cijena uglavnom utiču nestašice resursa, a trendovi pokazuju da se problem neće riješiti bez drastičnih intervencija", rekao je vodeći čovjek ESI-ja i dodao da čovječanstvu prijeti nestanak šuma i voda u kojima smo navikli uživati bez većih ograničenja.
Multinacionalna kompanija Starbucks prošle je sedmice upozorila da bi klimatske promjene kroz 20 do 30 godina mogle ozbiljno zaprijetiti i svjetskim prirodima kafe.
Doktori, učesnici konferencije istakli su da će globalno zagrijavanje uzrokovati brojne zdravstvene probleme posebno u zemljama u razvoju. Povećat će se glad i pothranjenost, a počet će se širiti i neke zarazne bolesti. Siromašnija društva suočit će se sa simbiozom ova dva problema jer su neuhranjeni ljudi skloniji infekcijama.
S druge strane, prema izvještaju summita, smanjenje emisija CO2 trebalo bi donijeti niz dobrobiti za zdravlje ljudi.
"Promjene u proizvodnji energije poboljšat će kvalitetu zraka. Čak i manje izmjene u životnom stilu – poput povećanja tjelesnih aktivnosti šetnjom ili vožnjom bicikla – smanjit će razine bolesti srca, kapi, pretilosti, dijabetesa, raka dojke, demencije i depresije. Politika ublažavanja klimatskih promjena na taj će način značajno smanjiti broj invaliditeta i smrti koje se mogu spriječiti kod miliona ljudi širom svijeta", napominje se u saopštenju, prenosi Tportal.
Dokument konferencije poziva EU da poveća svoje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine sa sadašnjih 20 posto na 30 posto u odnosu na nivoe iz 1990. Međutim, trenutno oko ovakve inicijative u vladama EU ne postoji konsenzus.
Profesor klimatoloških nauka na University Collegeu u Londonu Chris Rapley upozorio je da će bez hitne akcije emisije ugljičnog dioksida narasti do nivoa koje će uzrokovati nesagledive probleme. Već sada koncentracije CO2 su narasle na 380 udjela na milion, dok su se milionima godina u predindustrijskoj eri kretale od 180 za ledenih doba do 280 na milion tokom međuglacijalnih razdoblja.
"Ako nešto ne poduzmemo, sa ovakvom stopom razvoja situacije, emisije CO2 će se nastaviti ubrzavati te na kraju vijeka neće iznositi 450 ili 650, već 1000 udjela na milion", rekao je Rapley istakavši da je to čak 10 puta više od razlike između ledenih i međuglacijalnih doba. "Morate biti veliki optimist da mislite kako to neće uzrokovati goleme promjene".
Jedno novo istraživanje naučnika sa instituta Niels Bohr u Kopenhagenu, objavljeno u magazinu Global and Planetary Change, pokazalo je da bi se, prema sadašnjim trendovima, porast nivoa mora uzrokovanih klimatskim promjenama mogao nastaviti narednih 500 godina. Ovakav razvoj stvari u narednim vijekovima bit će jedna od najkatastrofalnijih posljedica porasta temperatura.
Prema pesimističnom scenariju emisije stakleničkih plinova nastavit će rasti, a sa njima i nivoi mora – do 2100. za 1,1 metara, a do 2500. za 5,5 metara. Ali nivoi mora rasti će čak i u najoptimističnijem scenariju, koji će zahtijevati velike promjene u strategiji, golem tehnološki napredak i međunarodnu saradnju - do 2100. porast će za 60 cm, a do 2500. za 1,8 metara.
"U 20. vijeku nivoi mora rasli su oko dva milimetra godišnje, međutim, u posljednjim decenijama taj se porast ubrzao za oko 70 posto", rekao je jedan od autora studije dr. Aslak Grinsted i dodao: "Čak i ako stabilizujemo koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi i prestanemo sa njihovim ispuštanjem, porast nivoa mora nastavit će se ubrzavati narednih nekoliko vijekova zbog dugog vremena reakcije mora i ledenih pokrova".
(24sata.info)
Podrska samo putem foruma, jer samo tako i ostali imaju koristi od toga.