Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Kolekcionari razvlače Titovu imovinu

---

Dio te bogate kolekcije - od najličnijih stvari, poklona koje je dobijao, umjetnina neprocjenjive vrijednosti, odlikovanja, pa sve do skupocjenog namještaja, automobila i kuća - decenijama je na meti pohlepnih kolekcionara, inventar muzejskih trezora i depoa ili atrakcija kojom se diče njegovi loši pioniri koji su mu razbucali najvrijedniju imovinu ostavljenu im u amanet - državu Jugoslaviju. I uzalud se stari maršal sa nebeskih visina ljuti uz njegovu čuvenu opasku "Samo vas gledam, majku vam božju!"

Kustos Muzeja historije Jugoslavije Momo Cvijović jedan je od ljudi koji sigurno najviše zna o Titovoj zaostavštini i sa respektom se odnosi prema svemu što je iza njega ostalo, a čijem čuvanju sam može dati doprinos, navodi Blic.

- Bio sam u jednoj komisiji koja je poslije Titove smrti obilazila njegove vile po bivšoj Jugoslaviji zapečačene odmah poslije smrti. Zadatak komisije je bio da popišemo sve što je bilo Titovo vlasništvo, a najviše je bilo umjetničkih slika, odlikovanja, suvenira... U Bugojnu smo zatekli samo jednu knjigu, a u Igalo i Ohrid nismo ni išli jer nam je javljeno da nema ništa.

U stvari, pogrešno je što se silne vile, automobili, brodovi, voz i hiljade drugih stvari i predmeta smatraju Titovim jer je to, zapravo, državna imovina bivše Jugoslavije koju je on samo koristio za svoga života.

Četrnaest vrijednih poklona koje je Tito dobio od stranih državnika čuvaju se u trezoru Muzeja historije Jugoslavije. Tu se nalazi keramička figurica na kojoj Aleksandar Nevski ubija tevtonskog viteza i zlatna komandantska sablja, pokloni od Staljina, koji kao da su naslućivali njihov budući sukob, kao i parče Mjesečevog kamena, dar američkog predsjednika Niksona, a posebnu vrijednost predstavlja maršalski znak.

U posjedu Memorijalnog centra bilo je oko 3.500 umjetničkih slika velike vrijednosti, ali je veliki dio njih nestao i razvučen po privatnim kolekcijama. Ostalo ih je svega 1.000.
Tito je, uz hiljade domaćih, dobio ukupno 128 odlikovanja iz 68 zemalja svijeta, a neka odlikovanja su vraćena darodavcima jer tako predviđaju njihovi zakoni. Vraćeni su Danskoj i Velikoj Britaniji, ali je vraćanje Norveškoj spriječio njihov monarh Olaf V koji je donio dekret da orden ostane u Srbiji do njegove smrti, a poslije ga više nisu ni tražili. Dok je još postojao Muzej revolucije, iz njega su polovinom devedesetih ukradene mnoge stvari, između ostalih Titove lule i tabakera, pištolji, flaše pića, medalje sa Zimske olimpijade u Sarajevu.

Iako je većina Titovih stvari poslije njegove smrti popisana i zavedena kao imovina Federacije, poslije raspada Jugoslavije republike su jednostavno prisvajale tu imovinu kako se gdje šta zateklo.

- Vile po republikama uglavnom sada služe kao njihovi reprezentativni objekti - kaže Momo Cvijović.

Neslavnu sudbinu je doživio i brod "Galeb" kojim je Tito oplovio svijet. Prvo ga je Vojska Jugoslavije ustupila crnogorskoj vladi za nekakve stambene objekte kod Ulcinja, onda je otišao na licitaciju koja je propala, korišten je za obuku kadeta i turistička putovanja, da bi na kraju završio kod nekog grčkog brodovlasnika koji baš i nije znao šta bi sa njim. Brod je osam godina ležao u riječkom brodogradilištu, gdje je propadao, i na kraju ga je prošle godine na licitaciji kupio grad Rijeka za 150.000 dolara.

Ništa manja misterije ne prati ni čuveni brilijantni prsten koji je decenijama bio Titov zaštitni znak. Svojevremeno je ubijeni vlasnik hrvatskog nedjeljnika "Nacional" Ivo Pukanić svjedočio da lično poznaje zagrebačkog kolekcionara u čijem vlasništvu je od 1988. godine prsten kojem se poslije Titove smrti izgubio svaki trag. Zagrepčanin je za njega, navodno, izdvojio pedeset hiljada tadašnjih maraka i džip "grand čiroki", ali je prsten pretrpio prepravke, pa je četvrtasti brilijant preoblikovan u okrugli, a po obodu su mu dodati sitniji dijamanti.

Neke od njegovih ličnih stvari iskrsnu na najneobičniji način, kao što je ove godine bilo sa satom marke "patek filip" od 18-karatnog zlata koji je prodat na internet aukciji jedne beogradske e-prodavnice za 760.000 dinara, a kupac je bio kolekcionar iz Beograda.

Koliko je tačno automobila Tito imao, to ne bi mogla da utvrdi ni njegova Udba, ali su oni sada rasuti od Beograda, preko hrvatskih Briona, do slovenačke Ilirske Bistrice. Automobili su jedni od najvrijednijih eksponata beogradskog Vojnog muzeja i čuvaju se u depoima garde Vojske Srbije.

Najstariji u kolekciji je "rols-rojs fantom V", proizveden 1960. godine, kupljen kao dio aranžmana sa konstruktorskim zavodom "Rols-Rojsa" koji je projektovao motore za jugoslevenski avion "galeb". Tu je i "mercedes benz 600 pulman", nabavljen samo godinu dana kasnije od svoje premijere 1963. godine. Privukao je Titovu pažnju na 8. sajmu tehnike u Beogradu, a čuva se i kabriolet verzija ovog modela, koji je 1965. godine bio najskuplji serijski proizveden automobil na svijetu. Malo je poznato da je Tito od stranih državnika dobijao i cijele kuće na poklon. Tako je od cara Etiopije Hajla Selasija dobio kuću u Adis Abebi koju je koristio Savezni sekretarijat za inostrane poslove, a iza Tita je ostala i kuća u Maroku, dar kralja Hasana.
(24sata.info)

---

Predmet:Re: Kolekcionari razvlače Titovu imovinu

---

Po ovom danas sto pricaju ili su ovi bili ludi ili su se ga bojli pa mu davali odlikovanja. Ove danasnje nece ni da docekaju.

---