Centar za edukaciju-BiH

Može se činiti čudnim, ali ipak, tvrde naučnici, oštre zime koje su se zaredale u Evropi unatrag deset godina većim su dijelom povezane s globalnim zagrijavanjem.

Na prvi pogled polarne hladnoće koje pogađaju Evropu nisu u skladu s povećanjem prosječnih temperatura koje se očekuju do kraja stoljeća i koje bi mogle biti više za pet do šest stepeni. Neki naučnici smatraju da valovi polarne hladnoće predstavljaju privremeno hlađenje usred procesa globalnog zatopljenja.

Nova istraživanja idu i dalje i pokazuju da je porast temperature u termometrima uzrok iznimno hladnih i snježnih zima. Krivca bi se moglo potražiti u topljenju ledene arktičke kape.

Zbog zatopljenja se ledena kapa na Arktiku posljednjih godina smanjila za 20 do 30 posto, a mogla bi u ljetnim mjesecima do kraja stoljeća i potpuno nestati. Sunčeve zrake, koje se više ne odbijaju od snijega i leda, još više zatopljuju površinu zemlje na tom mjestu i više nema ledenog mora.

"Pretpostavimo da je temperatura oceana nula stepeni. To je puno toplije od zraka zimi u tim polarnim krajevima. Imate stoga znakovit dotok topline koja se penje u atmosferu, a koju nemate kada je sve prekriveno ledom. To je ogromna promjena", objasnio je Stefan Rahmstorf, stručnjak za klimatske promjene u Institutu Potsdam.

Rezultat, stoji u studiji objavljenoj u časopisu za geofizička istraživanja, je sistem visokog pritiska koji polarni zrak tjera u obrnutom smjeru od kazaljke na satu, tj. prema Evropi. Zbog te anomalije tri puta je veća vjerojatnost da ćemo u Evropi i sjevernoj Aziji imati ekstremno hladne zime, objasnio je fizičar Vladimir Petuhov. Neti***nim zimama, dodao je, pridonose i promjene u Golfskoj struji.

Go: facebook/Icentar.ba