Predmet:Dali je svaka četvrta godina prijestupna?
Jedna godina prema gregorijanskom kalendaru ima 365 dana – toliko treba našem planetu da napravi jedan krug oko Sunca.
U stvarnosti, našem planetu treba otprilike 365.25 dana da napravi to putovanje. Bez prijestupne godine, kalendar bi svake godine griješio za pet sati, 48 minuta i 45 sekundi. Za 100 godina, kalendar bi bio “u krivu” za oko 25 dana.
Prijestupne godine imaju stroga pravila
Općenito, prijestupna godina se događa svake četiri godine, ali postoje iznimke. Godina može biti prijestupna samo ako je djeljiva s četiri. Godine koje su djeljive sa 100 (1900., 2000., 2100. i tako dalje) ne mogu biti prijestupne godine – osim ako nisu djeljive sa 400.
Iz tog razloga 1700., 1800. i 1900. nisu bile prijestupne godine, dok recimo 1600. i 2000. jesu!
To pravilo dodano je u gregorijanskom kalendaru 1582. godine, i od tada je u uporabi.
Međutim, ideju prijestupne godine izmislio je još Gaj Julije Cezar kada je stvorio julijanski kalendar, kojeg je na karaju zamijenio točniji gregorijanski.
ZAKLJUCAK: Prijestupna godina je ona koja je djeljiva sa 4 i nije djeljiva sa 100, ili je djeljiva sa 400.
PreuzmiIzvorni kd (Text):program PrestupnaGod;
var
g : integer;
begin
writeln(’Unesi godinu’);
readln(g);
if g < 1582 then
writeln(’Greska’)
else if g mod 400 = 0 then
writeln(’Prestupna’)
else if g mod 100 = 0 then
writeln(’Nije prestupna’)
else if g mod 4 = 0 then
writeln(’Prestupna’)
else
writeln(’Nije prestupna’)
end
zivot je moja domovina.